DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
70 Obrazloženje nacrtu zakona o eksproprijaciji i t. d. čkoj i Ličko-Krbavskoj, sedamdeset j net hektara obradivog zemljišta ili dve stotine hektara u opće; c) u Hrvatskoj u kotarima Zagreb, Stubica, Samobor, Dugo Selo i Sv. Ivan Zelina županije zagrebačke i u kotaru grada Zagreba, kao i u novim krajevima Crne Gore u okruzima Belopoljskom, Plevajskom, Beranskom Kolašinskom i Pećskom, jednu stotinu hektara obradivog zemljišta ili tri stotine hektara zemljišta u opće; d) u Hrvatskoj u ostalom dijelu županije Zagrebačke i u celoj županiji Belovarsko-Križevačkoj, nadalje u Bosni, izuzimajući kotare nabrojene pod slovom d) jednu stotinu i pedeset hektara obradivog zemljišta ili četiri stotine hektara zemljišta u opće; e) u Slavoniji u županiji Požeškoj, kao i u Bosni, u kotarima Novi, Prijedor, Banja-Luka, Bosanska Gradiška, Derventa Qradačac. Brčka i Bijeljina, dvije stotine hektara obradivog zemljišta ili četiri stotine i pedeset hektara zemljišta u opće; f) u Slavoniji u županijama Virovitičkoj i Sremskoj, zatim u opsegu Banata, Bačke i Baranje, kao i u novim krajevima Srbije. Tri stotine hektara obradivog zemljišta ih pet stotina hektara zemljišta u opće«. Ne upušamo se u pitanje, da li je pomenutom uredbom za provedbu agrarne reforme sretno riješeno pitanje onoga broja jutara obradivog poljoprivrednog zemljišta, koji uredba postavlja kao maksimu m poljoprivrednog posjeda u opće. Isto tako ne želimo izazvati ni proučavanje nitanja, da li je utvrdjivanje pojma toga maksimuma rezultat dubokog proučavanja općih ekonomskih prilika naše države i njenih pojedinih krajeva ili je sve to tek stvar slučaju i momentanog raspoloženja- No moramo priznati, da je tim članom uredbe, koja danas posjeduje moć zakona, dana konkretna podloga, da je postavljena takova graduacija veličina po površini, koje nam mogu poslužiti temeljem za prosuđivanje međusobnih ekonomskih prilika i odnosa, te relativnih ekonomskih razlika između pojedinih krajeva unutar naše države. Taj relativni međusobni odnos ekonomskih prilika, koji vlada u pojedinim krajevima unutar naše države, a koji je i u posve konkretnoj formi zadobio već sankciju uredbe sa zakonskom moći, može i nama šumarima da posluži, jer time gotovo automatski rješavamo i pitanje one veličine površine, preko koje se svaki šumski posjed — kako već u kojem kraju — može smatrati »velikim«. Nema sumnje, da se s tako utvrđenim površinama može izazvati prigovor nekog, recimo, šabloniziranja, ali se ta pogriješka faktično može posve eliminirati, ako se time postavljene granice ne tretiraju kao puka i apsolutna »šablona«, nego kao ono nužno mjerilo, koje nam u svakom slučaju osjegurava postojanost i mogućnost valjanog gospodarenja. Ako za gospodarski (poljoprivredni) objekat vrijedi, da je govedarstvo na većim objektima ooćenito bolje, nego na malim, onda to isto pravilo vrijedi i za šumski objekat i to u još jačoj mjeri |