DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Obrazloženje nacrtu zakona 0 eksproprijaciji i t. d. 71


Stôga je ispravna proporcionalnost, kako je uspostavljena između


poljoprivrednog maksimuma i zaštitne izmjere ŠUmško-gospodar


skog zemljišta.


Glavna je kod prosuđivanja toga momenta činjenica, da se
pitanjem privatne svojine i pitanjem šumskog posjeda prema kategoriji
vlasništva u opće apsolutno ne tangira pitanje općeg odnosa,
koje po naravi treba da u nekom kraju postoji između šume i
oranice.


Pitanjem vlasništva ne mijenja se dakle ni svekolika šumska


.površina nekoga kraja u odnosu naprama zemljištu drugo-vrsne kulture,
niti površina ove naprama zemljištu šumskom, a to je glavno
u koliko je pitanje opstanka šume ili drugog zemljišta u nekom kraju
uopće opravdano-


Broj jutara šume u nekom kraju može se povećati, umanjiti ili


održati samo po diktatu opće potrebe, no nikada samim pitanjem


posjedovnih odnosa- S toga naslova barem tako dugo ne, dok dr


žavne vlasti vrše ispravnu kontrolu, nadzor i brigu, da se ustanove


zakona o šumama u istinu i vrše-


Naš predlog, da se kao granica, preko koje siže veliki šumski
posjed, uzme 10-struki odnosno 20-struki mnogokratnik od onoga
zemljišta, koje odgovara maksimu poljoprivrednog zemljišta uopće.
za pojedini kraj naše države, držimo da odgovara u glavnom i onim
faktičnim šumsko-posjedovnirn prilikama naših pojedinih krajeva, po
kojima se čini, da su zaštićeni svi momenti, koji su potrebni zaštitea
koje smo uvodno istaknuli-


Ujedno držimo da je time riješeno i šumsko-posjedovno pitanje


naše braće Slovenaca, koji se živo zalažu za očuvanje njihovog na


cionalnog, seljačkog šumskog posjeda. Državnoj vlasti, preostaje


u punoj mjeri nadzor, koji može da vrši nad privatnim posjedom.


Preostaje joj mogućnost redarstvenog zahvata u svakoj pri


lici, a kao konačna konzekvencija preostaje državnoj vlasti jošte i


mogućnost eksproprijacije u svim onim slučajevima, gdje je prema


toč- 3-51- 1- ustanovljena izmjera premašena, a valja da se udovolji


nekoj ekonomskoj potrebi, ili gdje primjena blažih ustanova za


kona ne bi koristila.


Ozbiljan nadzor, koji državna vlast treba da vođi ne može


nikada biti prestrog. Valjanom i poštenom gospodaru on apsolutno


ne smeta!


Analogna ustanova našeg nacrta z. o. š- koja u čl- 136- odre


đuje, da je za svakih 6000 ha privatnog šumskog posjeda potreban


barem jedan kvalifikovani šumar kao upravitelj, mogla bi se do


vesti u sklad s prilikama, koje vladaju u raznim krajevima prema


ovomu predlogu.


S ovom, u čl- 2. točka 3- označenom izmjerom nismo išli za


tim. da učvrstimo pojam maksimuma za šumski posjed po ra


znim krajevima države, jer bi time došli u protuslovlje s faktom,


koja spomenusmo ranije, da je naime po šumsko gospodarstvo na


čelno to bolje, što je gospodarski objekat veći. Došli bi u protuslo


vlje i sa faktom, da je pojam veličine, to širi, što je snaga investi


2