DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Obrazloženje nacrtu zakona 0 eksproprijaciji i t. d. 71 Stôga je ispravna proporcionalnost, kako je uspostavljena između poljoprivrednog maksimuma i zaštitne izmjere ŠUmško-gospodar skog zemljišta. Glavna je kod prosuđivanja toga momenta činjenica, da se pitanjem privatne svojine i pitanjem šumskog posjeda prema kategoriji vlasništva u opće apsolutno ne tangira pitanje općeg odnosa, koje po naravi treba da u nekom kraju postoji između šume i oranice. Pitanjem vlasništva ne mijenja se dakle ni svekolika šumska .površina nekoga kraja u odnosu naprama zemljištu drugo-vrsne kulture, niti površina ove naprama zemljištu šumskom, a to je glavno u koliko je pitanje opstanka šume ili drugog zemljišta u nekom kraju uopće opravdano- Broj jutara šume u nekom kraju može se povećati, umanjiti ili održati samo po diktatu opće potrebe, no nikada samim pitanjem posjedovnih odnosa- S toga naslova barem tako dugo ne, dok dr žavne vlasti vrše ispravnu kontrolu, nadzor i brigu, da se ustanove zakona o šumama u istinu i vrše- Naš predlog, da se kao granica, preko koje siže veliki šumski posjed, uzme 10-struki odnosno 20-struki mnogokratnik od onoga zemljišta, koje odgovara maksimu poljoprivrednog zemljišta uopće. za pojedini kraj naše države, držimo da odgovara u glavnom i onim faktičnim šumsko-posjedovnirn prilikama naših pojedinih krajeva, po kojima se čini, da su zaštićeni svi momenti, koji su potrebni zaštitea koje smo uvodno istaknuli- Ujedno držimo da je time riješeno i šumsko-posjedovno pitanje naše braće Slovenaca, koji se živo zalažu za očuvanje njihovog na cionalnog, seljačkog šumskog posjeda. Državnoj vlasti, preostaje u punoj mjeri nadzor, koji može da vrši nad privatnim posjedom. Preostaje joj mogućnost redarstvenog zahvata u svakoj pri lici, a kao konačna konzekvencija preostaje državnoj vlasti jošte i mogućnost eksproprijacije u svim onim slučajevima, gdje je prema toč- 3-51- 1- ustanovljena izmjera premašena, a valja da se udovolji nekoj ekonomskoj potrebi, ili gdje primjena blažih ustanova za kona ne bi koristila. Ozbiljan nadzor, koji državna vlast treba da vođi ne može nikada biti prestrog. Valjanom i poštenom gospodaru on apsolutno ne smeta! Analogna ustanova našeg nacrta z. o. š- koja u čl- 136- odre đuje, da je za svakih 6000 ha privatnog šumskog posjeda potreban barem jedan kvalifikovani šumar kao upravitelj, mogla bi se do vesti u sklad s prilikama, koje vladaju u raznim krajevima prema ovomu predlogu. S ovom, u čl- 2. točka 3- označenom izmjerom nismo išli za tim. da učvrstimo pojam maksimuma za šumski posjed po ra znim krajevima države, jer bi time došli u protuslovlje s faktom, koja spomenusmo ranije, da je naime po šumsko gospodarstvo na čelno to bolje, što je gospodarski objekat veći. Došli bi u protuslo vlje i sa faktom, da je pojam veličine, to širi, što je snaga investi 2 |