DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 30 <-- 30 --> PDF |
70 Štete koza po šumama. Osim svega pomenutog moramo predvidjeti i štetu, koju će seljaci napraviti u šumi nepovlasnim prisvajanjem kića, koje oni suše i kisele za prehranu koza zimi, kada zapadne visok snijeg. Ova šteta upliva također na slabiji prirast drveća kao i na pogoršanje tla, jer se .. taj način oduzimlje drveću lišće, u kojem se producira organska hrana za stablo, oduzimlje se tlu mineralna, hrana, koja se povraća tlu polaganim sušenjem i otpadanjem lišća i grana. Pošto iz dosadanjeg obrazloženja nedvojbeno proizlazi, da paša koza nanaša ´šumama štetu, prelazimo na drugo pitanje, koje smo si napred postavili, t. j . da li je ta šteta veća od koristi, koju daje držanje koza za opće narodno gospodarstvo. Kod odgovora na ovo pitanje nije dostatno, da uspoređujemo samo direktnu korist, koju koza narodu daje, sa vrijednošću onih dobara i fedataka, koji se potroše za uzdržavanje koza. Osim direktnog umanjenja drvne mase u šumama, dolazi u obzir kao pasiva, koja u velike tereti vrijednost paše koza i indirektna šteta, koju paša koza prouzrokuje u šumama gorskih, a naročito onima kraških krajeva. Pašom u opće, a napose onom koza, umanjuje se plodnost i vrijednost tlar umanjuje se prirast šuma, a povećaju troškovi uzgoja šuma. Umanjivati prirast šuma znači trošiti drvnu šumsku glavnicu. To se kod razumnog potrajnog šumskog gospodarstva ne smije dopustiti, jer su šume glavnica domovine, koju pojedine generacije smiju tek uživati, a ne smiju je trošiti. Šumsko se gospodarstvo i interesi u kraškom kraju ne mogu posebno´ lučiti od općeg gospodarskog interesa, jer je valjano šumsko gospodarstvo izvor produktivnih kapitala kod svega ostalog gospodarstva takovog kraja. Šume stvaranju humus, koga voda odnaša polako u niže položaje, gdje služi kao plodno tlo vrtova, livada, oranica ili pašnjaka; šume čuvaju, da nagle kiše ne poplave te pijeskom i kamenjem ne zaspu polja i livade; šume hrane vrela i potoke, usporavaju i daju zaštitu od jakih vjetrova, daju nešto paše ´za rogatu marvu i ovce, daju ljudima potrebno drvo za gorivo i gradljiku, a osim toga daju okolišnom žiteljstvu u svako doba godine zarade. Napose stoji pitanje paše koza u uskom savezu sa pošumljenjem kr^ša. Povećati broj koza, a ujedno nastojati, da se pošumljenje krasa što brže provede, ne može ići usporedno. Razumna šumsko-gospodarska politika našega naroda mora ići za tim, da se kras što prije pošumi i da se plodna zemlja slavonskih´ šuma prema uspjehu pošumljenja krasa pretvara u plodne oranice i livade, koje: će, upotrebom željeznica, našem Ličaninu podmiriti ona dobra, koja su mu potrebna, a rođena mu ih gruda ne daje. I kod odgovora na ovo drugo pitanje, t. j . da li kod paše koza prevaguje šumsko-gospodarski interese, možemo uz naše gornje mnijenje posegnuti i za literaturom. U već napred spomenutom djelu: »Korist gojenja šuma« napisao je naš vrijedni blagopokojni književnik Bogošlav Šulek o koristi koze slijedeće mnijenje: koza je nalik dobročincu, koji dva puta više uzimlje nego daje i tako po malo pospješuje konačnu propast naroda. Švicarski pisac Marschand u svom djelu »Die Entwaldung des Gebirges« kaže, da bi mnoga općina, koja nema dosta drva i pašnjaka jeftinije prošla, da svoje ..*.. hrani paštetama, nego da ih pušta u šummu, da pobrste ono malo ze kama gore navedenih pisaca prevaguje, kada se važe ili usporedjuje, šteta odi |