DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Obrazloženje nacrta zakona o eksproprijaciji i t. d. 117 Ing. Petar Rohr (Našice) : Obrazloženje nacrtu zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. (Nastavak-) Kako smo već istaknuli držimo ispravnim, što nam je dana. prilika, da privatni veliki šumski posjed tretiramo zasebno i neodvisno od onih odredaba, koje se odnose na eksproprijaciju poljoprivrednog privatnog velikog: posjeda- Time se posao znatno olakšava, jer oba pitanja i ne spadaju zajedno. U tim odredbama ustanovljena relativna ekonomska razlika između pojedinih dijelova države i krajeva govori uvijek o maksimumu poljoprivrednog obradivog zemljišta, oranice i livade i o maksimumu zemljišta u opće- Kako se pod tim zemljištem »u opće« mogu podrazumijevati uz neproduktivno zemljište i pojedini manji dijelovi šuma ili pašnjaka, to je time nastao i jedan novi pojam u veličini izmjere one površine, koja povrh poljoprivrednoga obradivog zemljišta (kao maksimuma) može kao neki plus ostati u posjedu privatnoga SOJJstvenika poljoprivrednog objekta, a u kojem višku može da bude uključeno i zemljište, što se po kulturi razlikuje od oranice i livade dakle i — šume- Kako se tu radi samo o malim površinama i u onome najboljem slučaju, kada bi sav taj višak, koji je dozvoljen imati povrn maksimuma obradivog zemljišta, bio samo šuma ili pašnjak, to je time dan i nehotice pojam, koji može da posluži temeljem za određivanje pojma za mali šumski posjed u opće- Taj mali šumski posjed može da bude i sastavni dio neke ekoîomije (poljoprivrednog gospodarstva), u toj ili u manjoj izmjeri3n može da se gospodari po ekonomskoj potrebi samoga poljoprivrednog objekta, može da bude šuma ili šumsko zemljište (pašnjak), :li^ šumom obrasli pašnjak u cijeloj ili u većoj izmjeri dozvoljenog /iška, ili samo u pojedinim dijelovima unutar toga viška- On dakle imade samo ekonomsko značenje lokalnoga karaktera, te ne može da igra nikakovu ulogu u privrednoj politici naše iržave sa nacijonalno-ekonomskog stanovišta- Jednostavno zato îe, što je objekat premalen, a da bi se mogao čestito gospodariti; L onda i zato ne, što taj višak povrh maksimuma u opće niti ne tiora da bude šuma- S toga mi s našeg, čisto šumarskog stanovišta ne možemo akovim objektima da pridajemo bilo kakove šumsko-gospodarske ažnosti- Važnost tih malenih šumskih objekata, u koliko će ih i biti, staje skučena i vezana uz onaj poljoprivredni objekat. koji će si lasnik zadržati u cilju, da mu namiruje cjelokupnu ili djelomičnu konomsku potrebu njegovu na drvetu i paši. |