DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Obrazloženje nacrta zakona o eksproprijaciji i t. d.


Moguće da ti obiekti ne će biti drugo nego — pašnjaci- Oni su
za poljoprivredni objekat od goleme važnosti, ali mi šumari ne možemo
takove objekte smatrati šumom ni s državno-privrednog m sa
šmnarsko-gospodarskog gledišta.


U nekim krajevima naše države postoje taktično i takovi
objekti, koji nisu drugo nego šumice, sad većeg sad manjeg prostornog
opsega. Dakle maleni šumski objekti, koji nisu nastali tek
po ustanovama spomenute već uredbe od 21- jula 1919.


Te malene šumske objekte. — kojih produktivna snaga također
nema opće nacijonalno-ekonomske važnosti za samu državu
kao cjelinu, koju nisu od važnosti ni po domaću industriju niti za
svjetski trg, — nalazimo u nekim, krajevima naše države u takovom
opsegu i broju, da odatle nastaje jedan efektivni opći narodnogospodarski
gubitak. Oni služe također samo za namirenje potreba
svojih sopstvenika, pojedinaca ili tek u neznatnoj količini za namirenje
potreba svoje najuže okolice s manje vrijednim sortimentima
drva.


Ti će objekti i dalje postojati kao šume- Mi šumari želimo poštivati
tako zatečeno stanje, no ne želimo, da se i dalje stvaraju
takovi objekti.


Protivnici smo individualne razdiobe šuma na takove dijelove,
koji sa samim aktom diobe gube onu karakteristiku bitnosti šume.
koja ima da bude nacijonalno-ekonomski važan faktor u državi.
To je predvidio i projekat z- o. š- (čl. 92-, 93. i 94.), a predviđa ga i
čl- 13- ovoga projekta o ekspropriaciji-


Eto tako nadolazimo i na drugi, velikom šum. posjedu protivan
pojam, a to je mali šumski posjed.


Taj pojam prostorno opredijeliti gotovo je teže, nego li opredijeliti
pojam i granice velikog šumskog posjeda; a ipak je potrebno
razmotriti ga.


Opća nacijonalno-gospodarska važnost objekta jest jedino mjerilo,
kojim je određena prostorna granica maloga šumskog posjeda:
gdje započima nacijonalno-ekonomska važnost nekog objekta, —
tamo je i gornja granica za pojam maloga šumskog posjeda


Nemoguće je tu oranicu naći te je naprvo opredijeliti s brojem
jutara. U našem razmatranju dosta je. da taj pojam tek akademski
učvrstimo.


Iz svega toga je jasno da nam s određenjem pojma za mali
šumski posjed. — koji za nacijonalno-ekonomsko značenje produkcije
nema nikakovog značenja već mu se značenje ograničuje samo
na podmirenje ekonomskih potreba njegova vlasnika. — te da nam
sa određenjem one izmjere, koja će se zakonom za eksproprijaciju
moći izlučiti iz svojine privatnoga sopstvenika, a koju smo označili
kao karakteristiku velikog šumskog posjeda, preostaje neki
treći oojam. a taj je : srednji šumski p o s j e d.


Taj srednji šumski posjed- koji varira između maloga i velikog,
mora da bude u stanju, da s nacijonalno-ekonomskog stanovišta
vrši već neki znatniji upliv na orivredni život države- Taj će upliv
razumije se biti to veći- što je objekat blži onim gornjim granicama u