DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Prilog k pitanju izmjere promjeru i t. d. i 23 Prof. Dr. A. Levaković (Zagreb): Prilog k pitanju izmjere promjera na nepravilnim poprečnim prerezima debla. Za kubisanje debala upotrebljuje se, kako je poznato, dužina debla i — već prema prilikama — ploština jednoga ili više poprečnih prereza uzetih u raznim dijelovima dužine. Poprečni prerezi smatraju se pri tom kao okrugli. No poznato je također, da su poprečni prerezi debala samo rijetko kada pravilno okrugli- Redovito imamo posla sa (u glavnom) eliptičnim poprečnim prerezima- Denđrometrijska praksa vodi sa karakterom ovih prereza u toliko računa, što na njima uzimlje u obzir obje osi elipse (unakrsno mjerenje »promjera «), te pomoću tih osi ustanovljuje promjer jednako velikog kruga- Iz praktičnih razloga ustanovljuje se ovaj promjer tako. da se od obiju osi elipse uzme -aritmetička sredina, premda je općenito poznato, da promjeru jednako velikog kruga taktično odgovara samo geometrijska sredina. No u pogledu ovih pogrešaka već je opetovano utvrđeno, da one — koliko se tiče točnosti potrebne u običnoj dendrometrijskoj praksi — nisu od važnosti- Ipak bi kod izmjera, kojima je cilj što točnije ustanovljenje kubnog sadržaja debala i cijelih stabala, dakle kod izmjera u znanstvene svrhe, potrebno bilo, da se od obaju unakrst izmjerenih »promjera« uzimlje geometrijska sredina umjesto aritmetičke Međutim ovoj je radnji prava svrha, da u vezi sa spomenutim okolnostima doprinese nešto k riješenju pitanja o što točnijoj izmjeri »promjera« u slučajevima znatno drugačijih poprečnih prereza, nego što su eliptični. Neki đendrometrijski autori predlažu u ovakovim slučajevima gotovo bezuslovno izmjeru dvaju ili više par i unakrs t položenih »promjera«, koji bi se onda aritmetičkom sredinom imali izjednačiti na promjer jednako velikog kruga- Drugi zagovaraju u ovu svrhu izmjeru »promjera« i u neparno m broju, pa također u smjerovima, koji najbolje odgovaraju oblik u svakog pojedinog prereza. Međutim ni jedni ni drugi ne navode nigdje dubljih razloga tome svom mišljenju, tako da čovjek čitajući razna ova djela lako pane u dvojbu, kome bi se stanovištu priklonio- Ja sam u svojoj »Dendrometriji« — također bez pobližeg navađanja razloga — prihvatio ovo potonje stanovište, a sada ću da sasvim nedvojbeno ustanovim i prikazem, da li je i koliko je jedno od ova dva stanovišta ispravnije od drugoga-U vezi s tim razložit ću također način, po kojem se kod ovakovih prereza dade velikim dijelom o d- s t r a nit i Pogreška izjednačivanja izmjerenih »promjena« na pro |