DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Prilog k pitanju izmjere promjeu, i t. d. mjer jednako velikog kruga, a da se time cijeli posao skoro ništa ne uveća naprama poslovanju potrebnom kod dosadanjeg (djelomice i vrlo pogrešnog) načina izjednačivanja- Kao podloga ovoj radnji imaju da posluže poprečni prerezi približno trokutasta i četverokutasta oblika, koji se tu i tamo viđaju naročito na stablima raznih naših bjelogoričnih vrsti drveća. A- Izmjera promjera na približno trokutastim prerezima- Najprije ću poći od prereza, koji odgovaraju istostranič n o . trokutu, dakako sa zaobljenim stranicama- Zatim ću uzeti tri markantnija tipa istokračno g zaobljenog trokuta (kod jednoga dvije vrlo različne varijant e obzirom na zaobljenost) i konačnu dva prosječna tipa raznostraničnog zaobljenog trokuta (i to opet svaki u dvije približno ekstremne varijante obzirom na zaobljenost)- Ovolik broj prereza nije doduše potreban za prvu svrhu (sravnjivanje obaju navedenih stanovišta u pogledu ispravnosti), ali je potreban za drugu svrhu t-j- za kauzalni prikaz novog načina u ustanovljivanju promjera na ovakovim prerezima. Kod ovakovih prereza imala bi se prema prvom stanovištu mjeriti samo ravna (najkraća) udaljenost obaju uglova nalaznih na krajevima najveće trokutne stranice (»najveći promjer«) i okomito (unakrst) na tu stranicu (bazu) postavljena visina zaobljenog trokuta (»najmanji promjer«), pa bi se od tih dviju veličina imala uzeti aritmetička sredina kao promjer jednako velikog kruga- Prema drugom stanovištu imale bi se na takovim prerezima mjeriti i aritmetičkom sredinom na promjer jednako velikog (istoplošnog) kruga izjednačiti isključivo sve tri trokutne visine, koje naravno ne stoje jedna naprama drugoj okomito- Dakako da se zaobljeni trokutasti prerezi, kod kojih bi sve tri stranice bile jednako dugačke (a isto tako i sve tri visine), mogu više smatrati kao fikcije, jer ih u naravi gotovo ni nema- No ipak je potrebno, da se i takovi prerezi uzmu ovdje u obzir: kao jedan ekstrem naprama drugom, kod kojega je diferencija među najvećom stranicom i najmanjom visinom tolika, kolika u najskrajnjem slučaju može u naravi još poprilici da bude- I- Trokutasti prerezi istostranične osnovne forme, ali zaobljenih stranica mogu u glavnom da izgledaju kao na slici 1-, gdje je zaobljeni trokut omeđen potpuno izvučenim lukovima AQB, BHC, CIA kružnica opisanih oko uglova A, B i C- Među prikazanim zaobljenim trokutom i analognim trokutom u naravi postoji razlika samo u toliko, što narav na deblima — jednako kao i kod prereza sa osnovnom formom istokračnog i raznostraničnog trokuta — stvara nešto zaobljenije uglove i što ni periferija ovakovog zaobljenog trokuta nije u naravi sasvim pravilna- No osvrtati se na ovako sitne diferencije nema već smisla, jer one nikako nisu u stanju, da bitno uplivaju na rezultate nazočne radnje. |