DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Prilog k pitanju izmjere promjera i t. d. oko točaka C, P i R. Izvan granica, što ih označuju rubovi ovih dviju glavnih varijanata, ne mogu već gotovo da teku rubovi u naravi nalaznih prereza ove vrsti, jer a) narav ne stvara gotovo sasvim plosnatih i šiljatih trokutastih prereza; b) prerezi, koji bi bili još znatno zaobljeniji od druge varijante, ne mogu se već ubrojiti u trokutaste. Najprije ćemo razmotriti za nas ovdje važne okolnosti kod prv e od ovih dviju varijanata. Ovdje su međusobno jednaki samo kružni odsječci AKCM i BICL, dočim je odsječak ADBH znatno veći- Iz trokuta ADE proizlazi: . a AD 2 =°3204 ,angZ-AE bl L. (8) (X Stoga je 2 = 17°4.´; « = 35°32´- Polumjer najvećeg kruga (t. j . dužina AE) sačinjava stoga jednadžbu: bi AE . (9> --= 0-6102 . 1: 63881^ sin - Prema tome za ploštinu (g´i) odsječka ADBH vrijedi — također obzirom na jednadžbu (7) — jednadžba: 35;521 -^ -! = 0-0517 b2 (10) g = n (1-6388 b[) 360n " 2 i Jer je nadalje kut BFC — B = 45° i jer je polumjer kruga opisanog oko točke F kao središta, t- j . dužina bj BF = T^V = 1-3065 b3 — 0.9237 bi . . (11), . P sm2 to za ploštinu (g´s) odsječka BICL [također u vezi sa jednadžbom (7)] vrijedi jednadžba: b, 45 U4) g´a = . (0.9237 bi)4z7T ~ ..--= 0-10334 bi* (12) 360 bi y Ploština nezaobljenog trokuta ABC (t-j-g |