DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Uspješno sredstvo protiv gusjenica gubara. 137 Prof. Dr, Aug. Langhofjer (Zagreb): Uspješno sredstvo protiv gusjenica gubara. Zadnje dvije godine pojavile su se u našim šumama, kako sam sa više strana čuo, opet gusjenice gubara- Ova gusjenica česti je i nemili gost naših šuma, o čem sam svojedobno sabrao podatke*, a dalo bi se i za razdoblje iza toga pribrati nove- Čuo sam, da je prošle godine bilo gusjenica počam od Siska kroz Slavoniju, kako mi je to ljubezno priopćio kolega Dr Petračić, a čuo sam to i sa druge strane. Nisam čuo, da bi se kod nas šume branile od te neprilike, a naši susjedi, Madžari, opetovano su se branili uspješno sa k 1 o r b a r i j e m, kako čitam u njihovom časopisu »Erdészeti Lapok « 1923-, što mi ga je ljubezno ustupio iz naše knjižnice šumarskoga društva g- urednik ing. Marinović, a ujedno i upozorio na to- Min. savjetnik Josip Szabô priopćuje način obrane god. 1907. u Herkulovim kupkama, gdje je prijetila pogibelj, da u ove glasovite kupke na početku kupališne sezone ne će doći općinstvo radi silnih gusjenica, koje su poplavile šume a u glavnoj sezoni ne će doći gosti radi žalosne slike obrštene, gole šume, kao i posljedice toga, da ne će biti poželjne hladovine šumske za ljetne žege. Da se ne odbiju gosti, jer to može imati neugodnih posljedica za kupke u opće, Ug- Ministarstvo poljodjelstva izaslalo je Josipa Jablonowskog i pisca članka**, iz kojega vadim ove podatke, da nastoje svim sredstvima pokušati, kako bi se uništile gusjenice. Jaja gubara u poznatim žutosmeđim kupovima (poput gube, gubar) bila su ne samo na stablima nego i na plotovima, kupovima kamenja, na zidovima zgrada, prijetila je dakle ozbiljna pogibelj brštenja stabala. Prema uputi Jablonowskoga načinili su zgodnu željeznu spravu, kojom se je moglo do visine od 10—12 m ostrugati kupove jaja u podmetnute platnene vrećice tako, da su se već u februaru i martu mogla stabla od njih očistiti- Svaki su dan sabrali radnici po više vreća tih jaja i bacajući ih u plamen vatre, uživali u pucketanju jaja. No time je bilo tek donekle pomoženo, jer je vjetar naneo štetnike od drugud- Da se tome stane na put, upotrebljeno je iskustvo Jablonowskog proti pipi sa sladorne blitve- Klorbarijeva rastopina koja je u tu svrhu uspješno upotrebljena, pojačana je bila na 4%, a da se bolje prihvati na lišće, dodan joj je 1% melase- Uspjeh štrcanja s ovakovom rastopinom bio je posve dobar- Opazili su, da su se gusjenice već nekoliko časaka iza štrcanja počele trzati, pale sa stabla i poginule. Stabla su skoro sasma očuvala svoje zelenilo-U voćnjaku Vâcza nisu uspjeli, možda je u tu svrhu bila rastopina * U šumama štetni kukci Hrvatske i Slavonije II. Š. L. 1900., str. 259—274. ** Szabô Jôzsef: Hernyôirtâs chlorbârhimmmal Erdészeti Lapok 1923. str. 93—96. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Uspješno sredstvo protiv gusjenica gubara. prejaka, a u Nagybânyi upotrebljavaju u voćnjacima protiv gusjenica gubara i drugih gusjenica rastopinu modre galice. Toliko iz prvoga članka- U drugom članku* priopćuje Rôth iskustvo ! Pétera u go spoštiji kneza Montenuova u Raczôtôs-u. Tamo se je u prošloj godini u staroj hrastovoj šumi silno pomnožao gubar- Početkom juna sašle su gusjenice sa starih stabala i u velikom broju napale mlade 1—5 god. hrastove i cerove, koji su od duge suše već toliko trpjeli. te su se bojali, da će se osušiti. 1 tu su kušali sa klorbarijem, popeli štrcati na Duhovsku nedelju, nakon što se je rosa osušila da se rastopina bolje prihvati lista i to sa 2-5% rastopinom; 3% rastopina omri nježno lišće, rub posmeđi a eventualno se i list posuši- Bio je topdi dan, rastopina štrcana osušila se na listu za 1.0—15 časaka, gusjenice uznemirene primirile se i nakon 15 časaka nastavile žderanje. Najednom, po prilici iza 36 minuta neke su gusjenice prestale jesti, počele se trzati, druge su se bacile na zemlju, vrlo brzo bježale, ah stale već iza 10—15 časaka, počele se trzati, a nakon 20—30 časaka poginule- Vidili su gusjenicu, kako ostavlja svoju biljku, penje se na 10—20 biljaka, očito je osjetila neugodni tek po klorbariumu i nije jela. Može se reći, da gusjenice iza dobro obavljenoga štrcanja poginu nakon jednoga sata- Rastopinu priredili su na taj način, da su uzeli kristalizirani klorbarij, koji je bolji od prašnatoga, metnuli u vrećicu, da se rastopi, kako se to radi sa modrom galicom- Tekućinu treba često dobro promješati prućen kao metlom, jer klorbarij sjedne na dno. a tada je rastopina gore preslaba, a na dnu prejaka, te ofuri lišće- Rastopina nije ni za ljude ni za životinje opasna, a klorbarij neka se čuva na suhom, jer je higroskopičan- Uz kišu se mora štrcati opetovati a inače neka se štrca svake sedmice- Ako je šumska ploha velika a gusjenice dolaze sa strane, dovoljno je, ako se poštrca obranbeni pojas 50 m- širok, čime se prištedi mnogo posla i rastopine- Za jedno štrcanje je po ha upotrebljeno 7 kg klorbarija- Iskustvo na ova dva mjesta stečeno, neovisno i razdaleko, u različito doba. zgodno se dopunjuje- Vidi se. da je klobarij uspješno sredstvo proti gusjenici gubara, da se može u šumi upotrijebiti u jačoj koncentraciii od4% da jače djeluje, dok se 2-5% rastopina može upotrijebi u biljevištu sa nježnim lišćem, ali slabije djeluje. Bilo bi potrebno, da se provedu i kod nas pokusi, da se bez potrebe ne žrtvuje lišće brštenju gusjenica na štetu godišnjega pri rasta šumskih naših stabala. * Rôth Qyula: A chlorbarium felhasznâlâsa hernyôpusztitâsra. Erdészeti Lapok. Budapest 1923. str. 68—71 <3LëX§39 |