DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1924 str. 42     <-- 42 -->        PDF

146 Šumska industrija i trgovina.


Wiener AHg. Forst und Jagdzeitung. God. 41. Tjednik, donosi aktuclne članke
za šum. gospodarstvo, trgovinu, industriju, lov i ribolov. List je vrlo raširen
u našim stručnim krugovima. Ima i u našoj državi svoje redovite
dopisnike, te donosi često prikaze iz naših krajeva. Odg. urednik A. Kunzel,
Wien. Naklada: H. Hitsehmann, Journalverlag, Wien.


(Svršit će se.) Ing. Marinović.


S6S9SiSSS93S9SS90i©SSSSSS3i©3i©SS©6SS6S9 3SS6JSSSSI©S©a©6i©e!©6S96î©SI©Goe)K


i Šumska industrija i trgovina. I


^SSS3Š9 3S96S9SŠ9 3SS GsS©© SS <...&3$36>.96®.$96L>.$96!.9359®&®96$L ®


USPJESI DRAŽBA JESENSKE KAMPANJE U GOD. 1922. TE PROLJETNE I


JESENSKE U GOD. 1923.


(Nastavak).


2. Ostalo drvo 1 i s t a . a i četinjače.
Kod hrasta je uobičajena godišnja prodaja sječina i to u najvećem broju
slučajeva na panju. Kod ostalih listača, naročito u bukovim šumama, nalazimo
većinom druge načine prodaje (putem dugotrajnih ugovora i u režiji izrađeno
drvo). Isto vrijedi i za crnogoricu.


Tako se u Bosni, koja je najbogatija na crnogor. šumama prodaje drvo ponajviše
putem dugotrajnih ugovora, a cijena se računa u postocima cijene izrađenog
materijala. Manje se izrađuje u režiji, a tek su neznatne pojedinačne prodaje
drvefa na panju.


U Sloveniji kod priv. velikog posjeda preteže prodaja u poluprerađevine
izrađenog drveta; u drž. šumama se još predaje na panju, ali izrada u režiji zauzimlje
sve više maha.


U Hrvatskoj i Slavoniji nalazimo lislače posvuda. U drž. se šumama bukovo
izrađuje sve više u režiji, privatni veliki posjedi su većinom industrijalizirani
(osim onih u Gorskom kotaru), a kod os´alih posjednika prodaje se većinom
na panju. Četinjače nalazimo u Gorskom kotaru i u Lici. Dok se u Lici prodaje
drvo na panju, u Gorskom kotaru naročito u drž. šumama preteže već režijski rad.


U Vojvodini prodaje se meko drvo (topola, vrba) na panju, a ostalo se
radi većinom u režiji.


U Srbiji prodaje se drvo ponajviše po taksi okolnom s´anovnišlvu i preduzećima,
nešto šume je dano dugotrajnim ugovorima, a tek neznatan dio prodaje
se ofertalnom licitacijom.


Što se tiče cijena drveta, to se za ostalo drvo ne bi moglo reći isto, što za
hrastovinu. Dok je hrastovina u navedenom razdoblju postigla rekordne cijene, za
prodaje ostalog drveta tek se je u iznimnim slučajevima pokazivao veći interes.
Za to su mnoge dražbe ostale bezuspješne, ili su se nudile cijene ispod iskličnih
cijena.


Uzrok tome ima se tražiti ponajviše u nestašici prometnih naprava. Veća su
poduzeća alimentirana ili dugotrajnim ugovorima (Bosna) ili vlastitim šumama
(Slavonija), gdje grade prometila vlastitim srestvima, a dražbama pristupaju u
većini slučajeva manje tvrtke, koje ne nalaze računa, da za jednogodišnju
sječu izdaju ogromne svote za gradnju i popravak puteva, a pri tom plaćaju visoke
svote isklične cijene.


Osim toga je hrastovine sve manje, pa joj cijena rasle po pravilima nac.
ekonomije, dočim n. pr. naša crnogorica (osim slovenske) po svojoj kvaliteti
ne spada baš u robu bez konkurencije na svjetskoj pijaci.