DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 10 <-- 10 --> PDF |
170 Uređivanje državnih Suma. U čitav naš sistem uređivanja trebalo bi, da što više unesemo gospodarske momente, koji su za svaku produkciju, pa i šumarsku, od najveće važnosti. U ostalim naprednim zemljama, iskazuje se za svaki srez napose čisti prihod i ukamaćenje kapitala uloženih u produkciju, 1 od čega smo mi još vrlo daleko. Dodamo li još tome i tromu državnu administraciju to držimo, da smo čitavi naš dosadanji taksacioni sistem u glavnim crtama dovoljno osvijetlili, pa bismo mogli da pređemo na razmatranje specijalnih odredaba. Gospodarsko razdjeljenje šume. Svrha mu je opće poznata, pa se kod objašnjavanja tog pojma ne bi dulje zadržavali, nego ćemo odmah da pređemo na daljnje razmatranje propisa napred citiranih naredaba o tom pitanju- Naglašujemo, da imamo pred očima veće šumske komplekse, jer su gospodarske jedinice kod državne šumske uprave redovito dosta velike. U većini slučajeva podudaraju se sa veličinom jedne Šumske Uprave- Odredbe naredaba u glavnom glase: a) Gospodarska jedinica »Cjelina višeg stepena jest gospodarska jedinica, u koju snadaju sve površine, za koje se izračunava zajednički etat- U jednu te istu gospodarsku jedinicu, uvrštuju se sve sastojine, kojima su uz istu ophodnju, svrha i način gospodarenja isti i koje imaiu no mogućnosti isti smjer izvoza i unovčenja šumskih proizvoda- Gospodarsku jedinicu neka po mogućnosti obrazuje ista vrst drveća, a pošumljenje i sječa treba da se vrše jednakim načinom- Gospodarska jedinica, neka je suvisle površine, izuzev zaštitne šume. koje se nalaze na rubu alpinske granice šume i koje se mogu sastojati iz pojedinih prostorno odijeljenih kompleksa- Po mogućnosti treba nastojati, da se čitava Šumska Uprava sastoji samo iz jedne jedine gospodarske jedinice. Konačno, svaka gospodarska jedinica treba, da ima svoj samostalni sječni red; ona mora biti sposobna za samostalno gospodarenje, a unutar svake jedinice treba težiti za jednakosti prihoda. U onorn slučaju, kad je površina gospodarske jedinice tako velika, da normalna godišnja sječina u jednom kompleksu, ne bi odgovarala uvjetima sigurnog i uspješnog pošumljenja ili, kad bi sječina uopće bila prevelika, tad treba gospodarsku jedinicu u smislu naredaba iz god. 1880- i 1883- razdijeliti u dva ili više sjekoreda (vâgâssorozat)- Time se želi postići, da svaki sjekored dobije samo staln i niz sječina tako, da se unutar svakog sjekoreda, ako već ne odmah, a ono nakon nekog vremena, poluči jednakost i potrajnost prihoda«. .) Dr. Martin: Die Fo-rtbildimg des sâchsischen Forsteinrichtungsverfafahrens 1920. str. 137—144. Pursche: Die Reinertragstibersichten der kgl. Saeh. — Staatsforsten fiir d. Jahr 1898.. izašlo u: Tarander Forstl. Jahrbuch 1900. svezak 50. i |