DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. Svrha takove diobe gospodarske jedinice jest ta, da se poluče potpuni sjekoredi, koji će sadržavati sječine za čitavu ophodnju. Takovom tvorbom s.^koreda nastojalo se razdijeliti sječine po čitavoj Upravi, da se razlike prihoda, koje potječu uslijed raznih stojbinskih i sastojinskih prilika, unutar gospodarske jedinice izjednače, a uz to da se dijeljenjem sječina što bolje iskoristi radna i kirijaška snaga okoliša. »Sjekored ili samu gospodarsku jedinicu, ako već nije razdijeljena na sjekorede, treba razdijeliti na toliko okružja, koliko razdoblja ili perioda obuhvaća ophodnja«. Iz ovoga slijedi, da je veličina okružja u glavnom jednaka normalnoj površini jednog razdoblja«. Sa takovom tvorbom okružja i nehotice se očituje težnja, da se okružje ličini sječnom površinom jednog razdoblja i da se sastojinske prilike unutar okružja učine jednoličnima, t. j . da razlika u dobi sastojina ne bude veća od duljine trajanja jedne periode (20 godina). Da vidimo, u koliko se takovi propisi slažu sa zahtjevima moderne nauke o uređivanju šuma! Zahtjev, da gospodarsku jedinicu ima sačinjavati samo jedna vrst drveća nije općenito opravdan, a provediv je samo tamo, gdje svaka vrst zaprema dovoljno velike i suvisle površine i gdje postoji znatna razlika u visinama ophodnja i načinu gospodarenja- Naprotiv u većini slučajeva, kao na pr. kod brdskih šuma, gdje su vrlo različite sastojinske prilike, to je neprovedivo. Po prisojnim stranama nalazimo kesten i hrast, u uvalama i hladnijim ekspozicijama bukvu, a u znatnijim visinama i jelu- Kad bismo htjeli za svaku vrst drveća, da stvaramo posebnu gospodarsku jedinicu, to bi njihove površine bile iskidane, dok ista naredba želi baš protivno. Stvaramo li mnogo gospodarskih jedinica, to je teško gospodariti sa tim malim površinama, jer nam manjka slobodan prostor za nesmetano gospodarenje, izbor načina pošumljenja i iskorištavanja- Uz prikladne gospodarske odredbe sasma lijepo pristaju jedno uz drugo hrast i bukva, ili bukva i jela pogotovo, ako nisu odijeljene po površini, već ako su u smjesi. 1 sama je praksa osjetila neprovedivost tih odredaba, pa je izbjegavala tvorbi prevelikog broja gospodarskih jedinica, jer svaka treba da ima svoje posebne propise, evidenciju i kontrolne knjige. što sve otešćava knjigovodstvo. U novije doba opaža se i u taksacionoj literaturi tendencija, da se broj gospodarskih jedinica reducira na najpotrebniju mjeru. Nije potrebno za svaku minucioznu razliku ophodnje, načina gospodarenja i smjese drveća stvarati naročite gospodarske jedinice- Tako i Martin1 preporuča, da se broj gospodarskih jedinica u Saskoj snizi, a pogotovo tamo. gdje je to uvjetovano neznatnom razlikom u ophodnjama. .) Martin: Die Fortbildimg des Sachs. Forsteinrichtungsverfahrens Berlin 1920., strana 30. |