DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. 17» ničkog obračuna etata za neko područje- Potrajnost .je gospodarski pojam, koji leži izvan opsega gospodarske jedinice, koja je samo formalni izraz nastojanja, da za skup sastojina izračunamo zajednički etat. Još se i danas često čuje nazor, da se u svakoj gospodarskoj jedinici mora osigurati potrajnost prihoda. Tako W e b e r definira gospodarsku jedinicu kao »skup dijelova šume, koji su udruženi u potrajno gospodarenje i sa kojima se i u buduće mora gospodariti na jednak način i uz istu ophodnju«, tirane r isto naglasujfe momenat potrajnosti kao kriterij gospodarske jedinice. Takovom naziranju o gospodarskoj jedinici Guttehberg 1 se odlučno protivi i naziva ga zastarjelim, jer potječe od ideje normalne, idealne šume. koja se umjetno dade iskonstruisati kao neki ideal, tra koji se u zbilji rijetko nalazi- Shvatimo li i mi gospodarsku jedinicu kao »skup sastojina, kojima gospodarimo jednakim načinom (visoka, srednja i izdanačka šuma), jednakom ophodnjom i za koje obračunavamo jedan etat. uvažujući kod toga pravac izvoza, stojbinske i sastojinske prilike (ako se protežu na velikim površinama) i servitute, to držimo, da je to ograničenje dovoljno i da je posve suvišno stavljati još i potrajnost kao daljnji kriterij gospodarske jedinice. U današnje se vrijeme ni pojam ophodnje ne shvaća više u tako uskim granicama kao prije, kad se svaki odstup od ophodnje smatrao žrtvom i oštećivanem šume. Ophodnja je rezultanta prirodno- produkcionih, ekonomskih i šumsko-tehničkih prilika nekog šumskog gospodarstva. Jasno ie dakle, da se ophodnja ne može odrediti tolikom oštrinom ni pomoću formule ni ostalih brojčanih dokazala, a da se upravniku ne bi smio dozvoliti odstup od nje. Ustanovljenje ophodnje ima većinom karakter procjene, kod čega treba uzeti obzir i na faktore, koji se daju brojčano izraziti kao i na one, kod kojih je to nemoguće-2 To što ophodnju uzimamo sa 80. 100, 120 godina, to taj određeni broj upotrebljavamo jedino za to, da fiksiramo momenatk za koji smatramo, da je svrha produkcije postignuta i da možemo stvoriti neku predodžbu o normalnom i konkretnom razmjeru dobrih razreda, a prema potrebi i normalnoj drvnoj masi i prirastu, dok će faktično sječno doba, u kome ćemo sastojine sječi, više ili manje oscilirati oko te sredine. Stoga se dandašnji manji odstupi sječnog doba od prihvaćene ophodnje ne shvaćaju tako strogo kao nekada- Tako na pr. kod ekstremnog sastojinskog gospodarenja ne možemo ni govoriti o općoj ophodnji, koja bi bila obvezatna za čitavu gospodarsku jedinicu, nego samo o sječnoj dobi pojedine sastojine- Što će se više voditi računa o svakoj pojedinoj sastojim, kao primarnoj jedinici, a na principima sastojinskog gospodarenja, to će sve više blijediti upliv jedne opće ophodnje tako. da možemo pret *) Guttenberg: Die Forstbetriebseinrichtims nach iliren gegenwârtigen Aufsaben und Zielen. Vv´ien 1896. str. 18. i 19. 2) Martin: Die Fortbiidung i t. d. str. 64 i 65. |