DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Pismo uredništvu 209 spodara obzirom na drugo, dobro rašteno drveće odrasl e visoke šume, a jer >i se medu njime« (t. j . medu tim lošim drvećem)« još manje moglo naći sirovih stabala za ostavljanje rezerve prema ordonansama, to treba da se za to drveće napravi drugi, poseban pravilnik, tako da se ono siječe i prebire « (u tekstu stoji »jardiner«) »redovnim sječama unutar vremena od 20 godina.* Posjeći se ima u rečenoj šumi Bellesme 63 i pol, a u šumi Perche 37 i četvrt arpenta na godinu.« Sve kad Louis Petit ne bi ovdje izričito spominjao prebiranje (jardiner, njem. plentern = plantera, femeln) putem redovitih sječa, to bi se već iz smisla gornjih njegovih propisa moglo pouzdano zaključiti, da se tu ne radi o proredama, već o privremenoj, pravilno vodenoj prebornoj sječi, koja ima da u stanovitom razdoblju povadi iz šume sve propadanju podvrgnute i ujedno okolini štetne individue. Sa ova dva citata nije g. M. svoju tvrdnju ni najmanje potkrijepio, a još manje mu je na osnovi njih uspjela tvrdnja, da je L. Petit gornjim referatom propisao 20-godišnju periodičnos t proreda. Tekst drugog citata govori naime izričito o odstranjenju lošeg i suhog starog stabalja iz cijele šume unutar roka od 20 godina i to odstranjujući ta stabla u svakoj od tih 20 godina iz drugo g dijela ukupne šumske površine. Dakle niti proredi nema tu ni traga, a još manje njenoj periodičnosti. Ni citat u najnižoj alineji 730. stranice nije u stanju, da nedvojbeno potkrijepi tvrdnje g. M. Jer ako se u odrasloj sastojini sieča pojedinih stabala vrši zato, da se p o d m 1 a d a k uzmogne razvijati, onda to ne može zapravo da bude proreda, već nešto sličnoga kojem od srednjih stadija oplodne sječe, koja se u ovom slučaju (stadiju) više proteže na »slabija, gora i izlišna drveta«. Možda bi drugačije ispao moj sud u pogledu ovog citata, kad bih imao pri ruci original, koji je jamačno i opširniji. Prema priopćenom opsegu njegovu i prema izrazima upotrebljenim od g. M. mogu da dođem samo do gornjeg zaključka. Ipak se iz ovih citata vidi, da su Francuzi već u XVI. stoljeću imali upravo jako razvijen smisao i vrlo mnogo razumijevanja za uredno šumsko gospodarenje, kao i za njegovanje sastojina. Uvjeren sam na osnovi toga, da su oni ispravno morali već u ono doba shvaćati i važnost proreda, pa su ih jamačno i izvodili, samo dakako ne na onaj način kao danas. I u pogledu uređivanja cjelokupnog šumskog gospodarenja može se na osnovi ovih citata reći, da su Francuzi u XVI. i XVII. vijeku bili znatno detailniji od Nijemaca, koji su se u ovakovim poslovima više ograničavali na općenitije mjere. No i Nijemci su prema Schwappachovoj »Forstgeschichte« (str. 189—190, 439—442) već u ono doba, a i ranije, na osnovi unaprijed određene ophodnje ustanovljivali godišnji etat bilo po površini bilo po drvnoj masi. Samo pri tom, kako se čini, nisu išli tako u detaile kao Francuzi. Glede Colbertove »Ordonnance« od 1669. godine moguće je podlegao zabludi Dr. Haug (i to na osnovi francuskih izvora, do kojih je mogao doći), ali toj zabludi nisam podlegao ja, jer se nisam jednostavno saglasio sa Haugovitn navodima, već sam ih — uz donošenje njihovo u prevodu — istakao kao njemačke * Francuski ovo potonje glasi »dedan s vingt ans«.« Na str. 730. Š. !. stoji d e v a n s, što se odmah i po smislu kao i po samoj naštampanoj formi prepoznaje kao štamparska pogreška, a o čem sam se uz dobrotu g. uredn. imao prilike izričito osvjedočiti uvidom u rukopis g. M. |