DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. učini u tom konkretnom slučaju, jer gospodar- osnova u tom pravcu ništa ne određuje- Nije čudo, ako je uslijed takovih prilika potpuno zamrla svaka samostalna inicijativa. Tako se i Hufnagl1 tuži na prevlast taksacionog sistema: »Taj sistem, usprkos svoje zaostalosti, nastupa u šumskom gospodarenju kao neki vrhovni sudija; on stvara odredbe o postupku sa sastojinama, počam od njihovog postanka pa do sječe. »Red« poput more pada na sve, što se pogotovo osjeća u Njemačkoj- Za volju sječnog reda posječeno je na hiljade hektara nezrele šume. dok su na drugim mjestima ostavljane prezrele sastojine, da decenijama čekaju, dok na njih ne dođe »red« za sječu-« Sa Hufnaglom diže svoj glas i H. .... protiv presizanja taksacije. jer njezin krati sistem sprečava prirodno pomlađenje šume i koja bez prava uzurpira izdavanje odredaba o načinu pošumljenja, trajanju pomladnog razdoblja, izboru vrsti drveća i sličnom. Taj kruti taksacioni sistem mrzi preborni način sjače, jer je kompliciran i nije pregledan, a što je glavna zamjerka, oreborna sječa se protivi šablonskoj jednoličnosti, za kojom neopravdano teži takav uređajni sistem- Odredbe metode rašestarenja površina nisu u stanju, da se prilagode tečaju prirodnog pošumljenja, a pogotovo oplodnoj sječi-1´1 U mnogim se slučajevima primjenjivala mjesto oplodne sječe čista, sa skupim umjetnim pošumljen jem i nepotrebnom promjenom vrsti drveća- Sječine obrasle topolom, ivom, brezom, johom, bujadi i Epilobium- om, to su slike i posljedice takovog gospodarenja, koje ne vodi dovoljno računa o prirodnim faktorima produkcije- Kod sastava osnova nije se vodilo nikakovog računa o tome, da li su propisane sječine zaista i povoljno unovčive, a s time u savezu, nisu se ni tražila sretstva, pomoću kojih bi se povećali prihodi šuma- Na izgradnju prometila i valjano provađanje proreda nije se polagala dovoljna važnost- Kasnije, kod revizija gospodarskih osnova, nije se posvećivala veća pažnja tome, da se iskaže dosadanji uspjeh gospodarenja i rentabilnost produkcije. Ni dandašnji nije pojedina Šumska Uprava jedna, bar donekle samostalna financijalna i gospodarska jedinica- Bilansa gospodarenja ne zaključuje se za svaku Upravu napose, nego tek za čitavu Direkciju, kao jednu cjelinu. Nijedan upravitelj ne zna uspjeh svoga gospodarenja, pa se prema tome ni ne poduzimlju nikakove mjere za podizanje prihoda- Kad bi upravitelj vidio, da su njegove šume pasivne, trgnuo bi se iz letargije, pa bi nastojao, da rentabilitet svoje Uprave bar donekle popravi, ako već ne može — u glavnom radi nestašice prometila, — da ga podigne na najveću moguću visinu. 1) Hufnagl: Centrallblatt fur das gesammte Forstwesen 1909. Juliheft. 2) H. Mayr: Der Waldbau auf naturgesetzticher Grundlagc Berlin 1:9()9. str. 251, 252 i 547. :!) Fekete Zoltan : Oplodna sječa i rašcstarenie površina. Erdćszeti Lapok 1911. strana 225. |