DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Prilog k pitanju izmjere i t. d. Za ostale trokutaste prereze sa zaobljenim stranicama (si- 2-6) ne da se ovaj postupak uz zaobljenje uglova egzaktno izvesti, ali sam ga ipak i kod nekih drugih takovih prereza izveo (također već po odštampanju prvih dvaju odlomaka studije) barem vrlo približno: konstruišući odnosne figure u velikom mjerilu na milimetričkom papiru, ustanovljujući (pomoću povećala) broj kvadratnih milimetara otpalih od prvobitne površine zaobljenog trokuta nakon zaobljenja uglova, izražujući (redukcijom) to površinsko umanjenje u dijelovima prvobitne najveće baze (dignute na kvadrat), ustanovljujući na isti način i izražujući u dijelovima prvobitne najveće baze također umanjenje same te baze kao i na nju okomite najmanje visine´h,+;/,) i t. d. Svuda sam došao do sličnih rezultata, t. j- pogreške postupka u smislu drugog stanovišta bile su poput gornje (jenadž- [247]) sasvim umjerene, dočim su pogreške u smislu prvog stanovišta barem za 5—6 puta bile veće. Pošto u naravi faktično dolaze samo ovakovi prerezi (sa prilično zaobljenim uglovima), to se sa točnošću postupka u smislu drugog stanovišta možemo .^.. sasvim zadovoljiti i u slučajeima, kad se traži velika točnost, dočim je točnost postupka u smislu prvog stanovišta u ovakovim slučajevima već nedovoljna. Po drugom jednom načinu, što sam ga prvobitno kanio priopćiti, bio bi rezultat izmjere i izjednačivanja izmjerenih veličina na promjer jednako velikog kruga skopčan sa mnogo većom točnošću (nego kod postupka u smislu drugog stanovišta) samo u slučajevima zaobljenih prereza sa oštrim ih tek neznatno zaobljenim uglovima. Kod jače zaobljenih uglova, kakovi u naravi faktično i dolaze, točnost odnosnog načina ne bi zapravo, kako sam. se prigodom ovih naknadnih ispitivanja osvjedočio, bila ništa veća. Stoga — također obzirom na to, da bi on ipak bio ncnraktičniji od postupka u smislu drugospomenutog stanovišta, kao i obzirom na znatan prostor, što bi ga zahtijevalo njegovo prikazivanje i obrazlaganje — odustajem od priopćivanja njegova, pak ću završiti ovu studiju tek kratkom pripomenom obzirom na što točniji nostunak u slučaju izboče n o-u d u b´ 1 j eni h prereza (vidi nepiravilnu krivulju na si- 1.. spomenutu u podnožnoj opasci na str. 125.). Ako se onakove udubine, kakove se često viđaju na podnožju debla, nalaze na približno trokutastom prerezu, onda se njihov nepovoljni upliv na rezultat izmjere promjera dade u velikoj mjeri ublažiti tako, da se od dotičnih trokutnih visina (izmjerenih promjerkom tako, kao da tih udubina ni nemali dubljhie ovih udubina jednostavno odbiju. Ove dubljine dadu se najjednostavnije izmjeriti člankovitim mjerilom (»colštok«) j to tako, da se ono, dok još ravnalo promjerke stoji prislonjeno uz deblo, upravi (okomito na ravnalo promjerke) prema dnu svake udubine, pak se njena dubljina očita na križištu mjerila sa ravnalom promjerke- Kod jačih udubina bit će bolje, ako se pored dubljine udubine izmjeri i š i . i ^-a njena na periferiji prereza, a ova se dade jednostavno očitati na ravnalu promjerke. |