DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 20 <-- 20 --> PDF |
,242 Posljedice neispravnih šumarsliih taksa u ugovorima. Ing. Josip Waszner (Sarajevo): Posljedice neispravnih šumarskih taksa u ugovorima. Priroda je obdarila pojedine dijelove drveta s manje ili više vrijednim sposobnostima, uslijed čega ih se kao različite sortimente može unovčiti s raznim cijenama. Tko se je ikad bavio procjenama starih četinjastih sastojina (jela i omorika) u takozvanim prašumama Bosne i pravio pokuse obzirom na sorthnente, što nastaju kod izradbe, mogao je ustanoviti, da se može oček!\´ati u ovakim šumskim predjelima prilikom iskorišćavanja u glavnom slijedeće sortimente: .4--62% = 58% korisnog drveta I. klase; 11--1.% = 13% korisnog drveta 11, klase (trupci za rezanje): 4--5% = 4% korisnog drveta II. klase (rudokopno drvo, telegrafski stupci i t. d.); 6--S% = 7% ovršaka i grana; -\0% = 9% kore; 8 5% = 5% obruba (kod 4 m dugačkih trupaca); 3— 5% = 4% truhlog drveta, otpadaka. Kod kupoprodaje četinjastog drveta dolazi u obzir obično samo korisno drvo Lili . klase t- j . samo ono drvo je faktični predmet ugovora, jer obrub i truhlo drvo u većini slučajeva odbije se od primljene drvne mase, dočim ovršci ispod 10 cm promjera na debelom kraju, grane 1 kora uopće nisu predmet primopredaje. Kad se dakle s nekom firmom sklopi ugovor radi iskorišćavanja stanovitog područja, potrebno je da se na temelju procjenbenog elaborata ustanovi u postocima razmjer između onih sortimenata, koje će firma primiti, a defakto i naplaćivati, te da se prema tome ustanovi i šumska taksa. Ako n. pr. koja firma želi, da primi korisno drvo 1. i II. klase na temelju gore navedenih podataka, ustanovit , j , ,, 58 X 100 ce se, da od drvne mase otpada .^- .._ , .\ = 77% na kojo +(13 +4) , , , (13+4)X100 nsno drvo I. klase i ""58^.(13+4) = 23% na korisno drvo II. klase te da kupac mora naplaćivati od primljenog drveta u ovom razmjeru i šumsku taksu. U ugovorima, koje je država sklopila u zadnjim gadinama sa industrijalcima drveta u Bosni ustanovljeno je u većini slučajeva. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Posljedice neispravnih šurnarsltili taksa u ugovorima 243 da sc imade od predator četinjasto«´ drveta računati S0% kao korisno i 20% kao gorivo drvo. Prodajna je cijena korisnog drveta neki postotak prosječne prodajne cijene rezane robe, koji se je nostotak dobivao iz razmjera između prosječne šumske takse 1 nf rezane robe. Ako je na primjci bila prilikom sklapanja ugovora prosječna prodajna cijena 1 m" rezane robe 300 dinara i kod kalkulacije šumske takse se našlo, da je šumska taksa 1 m´´ čet. okruglog korisnog drveta prosječno 40 Din., onda je bila šumska taksa 1 m"^ 40X100 ^^^^ čet. korisnog drveta ustanovljena sa ~QQ -= ...3% prosječne prodajne cijene 1 m"´ rezane robe- Kao šumska taksa četinjastog gorivog drveta uzet je neki postotak — u većini .slučajeva 10% — šumske takse čet. korisnog drveta, što bi u našem slučaju iznašalo 40X10 ... " 4.0 dmara 100 Ovaj cijeli postupak nije bez prigovora, jer u prvom redu onih 80% korisnog drveta ne reprezentiraju prosječnu drvnu masu korisnog drveta. već masu korisnog drveta boljeg kvaliteta (korisno drvo I. klase). Prema tome joj ne odgovara izračunata prosječna šumska taksa, već viša taksa od nje. U drugom redu nisu onih 20% gorivog drveta gorivo drvo, nego korisno drvo slabog kvaliteta (korisno drvo IL klase), koje bi se također moralo ustanoviti po odgovarajućoj prodajnoj cijeni, a ne sa cijenom, ogrijevnog dr veta. Ovo je tim manje razumljivo, što je i u taksacijonim operatima t. j. u iskazima o drvnim množinama, koje se mogu izdati i prodati iz šumsko-gospodarstvenih obzira, označeno ono drvo — odgovarajući faktičnoi kakvoći — kao korisno drvo I. i 11. klase i što je svakom stručnjaku dobro poznato, da ni jedna firma takozvano gorivo drvo ne izrađuje u gorivo drvo, nego proizvađa iz toga djelomično rezanu robu. djelomično opet rudokopno drvo, telegr. stupove i t. d. Koju štetu mora da pretrpi prodavaoc šume odnosno koliko više kupac zaradi, kad stručnjaci ovako klasificiraju četinjasta stabla te prema tome izračunavaju šumsku taksu, vidi se iz slijedećeg primjera: U jednoj je državnoj šumi odredjeno za prodaju ,50.000 .^ čet korisnog drveta godišnje, od kojeg otpada prema procjenbenora operatu 80% (P, ) na korisno drvo 1. klase i 20% (Pi) na korisno drvo II. klase (od posljednjeg otpadaju 16% na balvane do 20 cm promjera na tankom kraju i 4% na rudokopno drvo do 10 cm. debljine na tankom kraju). Iz korisnog drveta I. klase može se očekivati : 20% dasaka 1. klase a m´ = 30% dasaka .. klase a m´ = 30% da.saka III. klase a m´ = 12% dasaka IV. klase a .m" = 8% okoraka a m´ = 850 Din. 700 Din. 580 Din. 460 Din. 300 Din. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 22 <-- 22 --> PDF |
244 Posljedice neispravnih šumarskih taksa u ugovorima. Iz korisnog drveta II. klase: 15% dasaka II. klase a m´ = 70n Din. 35% dasaka III. klase a m´ = 580 Din. 40% dasaka IV. klase a m´ = 460 Din. 10% okoraka a m´ = 360 Din. uslijed čega je prodajna cijena rezane robe iz korisnog drveta ! klase: 20 170 Din. ... 100 30 700 X = 210 „ 100 30 v 580 = 174 „ 100 12 460 X = 55 „ 100 8 = 24 „ 100 Ukupno ^ 633 Din., a prodajna cijena rezane robe iz korisnog drveta 11. klase; 700 X }~^ = 105 Din. 100 580 X ^^ . 203 „ 460 X ,^ - 184 „ 300 X 11^ ^ 30„ Ukupno = 522 Din. Prosječna prodajna cijena 1 m^ rezanog materijala iznosi dakle : 633x80+522X16 S _, = 614 Dm. .. Ako troškovi proizvodnje 1 m´´ rezane robe iznašaju 400 Din (Q), a poduzetnički dobitak (U) 20% (p) proizvodnih troškova i šumske takse, onda Je poduzetnički dobitak 614 ---- 102 Din. U = , lOu ´ 20 a prosječna šumska taksa 1 m´ rezane robe S = 614—400—102 = 112 Din. Kod 60% iskorišćivanja Je prema tome prosječna šui-iska taksa 1 m´ okruglog korisnog drveta S = 112X0.6 = 67 Din |
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Posljedice neispravnih šumarskih taksa u ugovorima. 245 f.´J \/4 (\f\ što odgovara ´ZTT — — 10-91% prosječne prodajne cijene 1 m´ rezanog materijala. iz ovili podataka možemo sada izračunati prihod države: a) na temelju sklopljenih ugovora- Prema ugovoru mora firma od gore naznačene drvne mase 8Q% = 40.000m´ primiti kao korisno drvo i 20% = 10.000 m´ ili 13.300 prost, m kao gorivo drvo- Za svaki m´ korisnog drveta mora firma platiti 10-91% od prosječne prodajne cijene rezanog ma10- 91 terijala t. j- 614. -——= .7 Din, a za svaki prostorni metar gorivog 10 drveta t. j. .^..^ =6-7 Din. Ukupni je dakle godišnji prihod države iz šumske takse 40-000X67 = 2,680-000 Din 13.300X6-7= 226.100 Din S* =-- 2.906-100 Din. b) na temelju faktične kakvoće drveta kako sam to već u broju 1- »Šumarskog Lista« o. g. u članku »Kalkulacija šumske takse« (strana 7—11) razložio. Kako sam gore naveo prodajna je cijena 1 m´ rezanog materijala iz korisnog drveta I- klase — 633 Dinara; dakle je po tome vrijednost materijala 1 m´ okruglog korisnog drveta I- klase kod 60% iskorišćavanja Vi = 633X0.6 = 379 Din. Prodajna cijena 1 m´ rezanog materijala iz korisnog drveta 11. klase = 522 Din, dočim je vrijednost rezanog materijala iz 1 m" okruglog korisnog drveta II- klase = 522X0.6 = 313 Din, a ona lm ´ rudokopnog drveta prema tržnoj cijeni = 240 Dinara- No pošto se u 1 m´ okruglog korisnog drveta II- klase nalazi ^^^^^^ = 80% za u , -, , , 40X100 rezanu robu valjanih balvana i ^^~ = 20% rudokopnog drveta, s toga je vrijednost robe iz 1 m´ okruglog korisnog drveta II- klase ,,, , 313 <80 240X20 „ _ (Vii) - ^^^^ = 298 Dinara. Šumska je taksa 1 m´ okruglog korisnog drveta I. klase _ S X 100 ^ 67 > 100 - 70 Dm, odnosno -^^^ - = 11.4% od prosječne prodajne cijene 1 m´´ rezane robe. Šumska je taksa 1 m´ okruglog korisnog drveta ,1. kl.se S„ = ^^S-^"A_ . "_=< 100_ „ ^^^ % "´ + "" .-"" + ™ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Posljedice neispravnih šumarskih taksa u ugovorima. 55x100 „, _ ^ . .. , , odnosno .. . - ^8.9n% prosječne prodajne cijene 1 m rezanog: materijala ili--^ =71.4% šumske takse 1 m´ okrug-log korisnog´ drveta 1- klase. Ako preračunamo zadnju šumsku taksu na prostorne metre iznašala bi šumska taksa 1 prost- metra okru.e:log korisnog drveta 11. klase 55X0.75 =41.25 Din ili 71.4X0.75 = 53.6% šumske takse I m´´ okruglog korisnog drveta 1- klase. Prema ovom je računu ukupni prihod države 40.000 m´ a 70 Din = 2,800-000 Din 10.000 m´´ a 55 Din = 550.000 Din S" = 3,350.000 Din Kako se dakle iz ovog primjera vidi, jest klasifikacija drveta u državnim ugovorima tako uređena i šumska taksa na ovaj način ustanovljena, da država već kod godišnje prodaje od 50-000 m´ čet. korisnog drveta gubi 3,350.000—2.906.100 = 443-900 Dinara. Ako sad uzmemo u obzir, da šumski erar u Bosni proda godišnje oko milijun m´ čet. korisnog drveta. možemo si lahko predstaviti gubitak, koji mora da pretrpi država. Nije u okviru našeg članka da istražujemo uzrok ovome postupku, no svakako moramo primijetiti, da je čudnovato, da se u državnom aparatu nailazi na ovake, po državu štetne po.greške. premda je svakome poznato, da je najvažnija zadaća stručnjaka kod sklapanja u.govora ispravno ustanovljenje šumske takse na temelju klasifikacije drveta. izračunate u procjcnbenim operatima."´ (D^G^5<^ Donoseći mišljenje g. ing. Wasznera očekujemo, da će se s nadležne strane rastumačiti ovaj slučaj, kako bi si naša stručna javnost mogla stvoriti što objektivniji sud u ovom pitanju. Op. Ur. |