DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Posljedice neispravnih šurnarsltili taksa u ugovorima 243 da sc imade od predator četinjasto«´ drveta računati S0% kao korisno i 20% kao gorivo drvo. Prodajna je cijena korisnog drveta neki postotak prosječne prodajne cijene rezane robe, koji se je nostotak dobivao iz razmjera između prosječne šumske takse 1 nf rezane robe. Ako je na primjci bila prilikom sklapanja ugovora prosječna prodajna cijena 1 m" rezane robe 300 dinara i kod kalkulacije šumske takse se našlo, da je šumska taksa 1 m´´ čet. okruglog korisnog drveta prosječno 40 Din., onda je bila šumska taksa 1 m"^ 40X100 ^^^^ čet. korisnog drveta ustanovljena sa ~QQ -= ...3% prosječne prodajne cijene 1 m"´ rezane robe- Kao šumska taksa četinjastog gorivog drveta uzet je neki postotak — u većini .slučajeva 10% — šumske takse čet. korisnog drveta, što bi u našem slučaju iznašalo 40X10 ... " 4.0 dmara 100 Ovaj cijeli postupak nije bez prigovora, jer u prvom redu onih 80% korisnog drveta ne reprezentiraju prosječnu drvnu masu korisnog drveta. već masu korisnog drveta boljeg kvaliteta (korisno drvo I. klase). Prema tome joj ne odgovara izračunata prosječna šumska taksa, već viša taksa od nje. U drugom redu nisu onih 20% gorivog drveta gorivo drvo, nego korisno drvo slabog kvaliteta (korisno drvo IL klase), koje bi se također moralo ustanoviti po odgovarajućoj prodajnoj cijeni, a ne sa cijenom, ogrijevnog dr veta. Ovo je tim manje razumljivo, što je i u taksacijonim operatima t. j. u iskazima o drvnim množinama, koje se mogu izdati i prodati iz šumsko-gospodarstvenih obzira, označeno ono drvo — odgovarajući faktičnoi kakvoći — kao korisno drvo I. i 11. klase i što je svakom stručnjaku dobro poznato, da ni jedna firma takozvano gorivo drvo ne izrađuje u gorivo drvo, nego proizvađa iz toga djelomično rezanu robu. djelomično opet rudokopno drvo, telegr. stupove i t. d. Koju štetu mora da pretrpi prodavaoc šume odnosno koliko više kupac zaradi, kad stručnjaci ovako klasificiraju četinjasta stabla te prema tome izračunavaju šumsku taksu, vidi se iz slijedećeg primjera: U jednoj je državnoj šumi odredjeno za prodaju ,50.000 .^ čet korisnog drveta godišnje, od kojeg otpada prema procjenbenora operatu 80% (P, ) na korisno drvo 1. klase i 20% (Pi) na korisno drvo II. klase (od posljednjeg otpadaju 16% na balvane do 20 cm promjera na tankom kraju i 4% na rudokopno drvo do 10 cm. debljine na tankom kraju). Iz korisnog drveta I. klase može se očekivati : 20% dasaka 1. klase a m´ = 30% dasaka .. klase a m´ = 30% da.saka III. klase a m´ = 12% dasaka IV. klase a .m" = 8% okoraka a m´ = 850 Din. 700 Din. 580 Din. 460 Din. 300 Din. |