DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 26 <-- 26 --> PDF |
doći do izražaja i to sve dotle, dok im Judeich* nije prokrčio put, nu tim momentom u Saskoi padaju stare metode rašestarenja, koje su te prostorne momente zanemarivale; na mjesto njih dolazi me toda dobnih razreda, pa sastojinsko gospodarenje. U drugim se zemljama metoda rašestarenja površina još dugo držala, dok je konačno nisu upravo prostorni momenti uređivanja potisnuli s njenog predominantnog položaja. Sa problemom »prostornog reda« naročito se mnogo i duboko bavio profesor na univerzitetu u Tiibingenu A. W a g n e r,´ pa ćemo prema njegovom djelu u glavnim crtama prikazati odnos šestarskih metoda prema prostornom uređenju šume. Wagne r smatra, da na prostornom uređenju leži težište nastojanja za pol učenjem potpunog uspjeha gospodarenja pa zahtjeva, da se tim momentima pridaje ona važnost, koja im pripada. Jedino je valjano riješenje pitanja prostornog reda u stanju, da izmiri protivnosti ekonomskih i prirodnih principa šumskog gospodarenja, jer te averzije smetaju njegovom potpunom uspjehu. Tek izmirenje tih dvaju principa, vodi nas do gospodarske slobode, koju mora imati i šiunsko gospodarenje, ako želi da se dovine svojih najviših ciljeva. Prostor i vrijeme, to su dva oblika naziranja; na prostor u i u vremen u se razvija čitava naša djelatnost; prostor i vrijeme nam pokazuju dva smjera u kojima se mora kretati naše gospodarenje, da uzmogne postići svoje ciljeve. Prema tome i pravila, kojih treba da se pridržava šumsko gospodarenje, nalazimo izražena u prostornom i vremenskom uređenju našeg ckonomisanja. S pojmom prostor a susrećemo se kod promatranja poređaja i međusobnog odnošaja pojedinih objekata gospodarenja (stablo, sastojina, šuma) na stanovitoj površini. Pod prostornim redom razumijeva C Wagner takav međusobni položaj stabala i sastojina, koji odgovara onim pravilima, koja proizlaze iz njihovih gospodarskih svojstava. Drugi oblik, vrijeme , kao slijed predmeta Jedan za drugim dolazi do izražaja u šum. gospodarenju u određivanju pojedinih gospod, razdoblja (godina, perioda, uporabno razdoblje, ophodnja), kroz koje se stvaraju i razdjeljuju šumska dobra. Na vrijeme se u prvom redu odnosi godišnji prirast i njegov konačni produkt: drvna masa, dakle prihod šume, bez obzira na to, da li je ovaj izražen drvnom masom ili površinom. Pod vremenskim redom razumijevamo sistematsko nizanje gospodarskih odredaba o upotrebi vremenskih elemenata uređivanja (prirasta, drvne mase). Ako promatramo neku sastojinu u sklopu gospodarske Jedi niče, to opažamo, da je ona prema svom prostornom položaju, ob * .Tudeich-Ncumeister: Die Forsteinrichtiing 1922. .strana 5: »Valjano prostorno nrcđcnie šume je važnije od samog ustanovljenja etata«. "´ C. Wagner: Die Grundiasen der raumlichen Ordnung im Walde. Tiibinseii 1914. .3. izdanje. |