DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. liku i površini predmet prostornog uređenja, a obzirom na prirast, starost, obrast, drvnu masu i zrelost za sječu, ona je objekt V r e m e n s ko g uređenja. Nanižemo li više takovih sastojina prema gospodarskim svojstvima u niz sječina, to smo time obavili neko prostorno uređenje, a uvažimo li kod toga i starost, to onda rasi)oložba o diobi te mase na pojedina razdoblja, spada u područje vremenskog uređenja šume. Pojam prostornog uređenja šume, ne obuhvaća samo uređenje i konsolidaciju sastojina — što smo u prvi mah skloni da vjerujemo, nego to zahvaća i na uzgojno područje, jer se bavi načinom, kako se pojedini inidividui najbolje grupišu prema svojim sociološkim svojstvima, a naročito prema starosti i vrsti drveća- U gospodarskoj šumi jasno možemo da razlikujemo dvije težnje, dva principa i to: 1. Prirodni , koji želi šumu uzdržati i osigurati joj što bolje uspijevanje na osrovu "rirodnih zakona šume. Da se šuma sama po sebi uzdrži zato ne treba nikakovog naročitog prostornog reda. Prirodne sile proizvodnje uzdržale bi šumu vječno, što više i proširile bi njene granice, da nema protivnog djelovanja Prirodni principi šumske proizvodnje stari su koliko i šuma, jer na njima počiva njena opstojnost2. Ekonomski,koji se očituju u tome, što čovjek želi, da šumu što bolje iskoristi i da iz nje dobije što više prihoda. Ti se principi pojavljuju odmah, čim ljudsko djelovanje dirne u bitnost štime. Ekonomski su se principi počeli dalje izgrađivati, čim se opazilo, da šume nisu neiscrpive i kad se osjetila nestašica drva u nekim krajevima. Ekonomski se princip ponajprije očitovao u tome, što se nastojalo u prvom redu procijeniti drvne mase. Zatim su se stvarale odredbe o njihovoj upotrebi, da se potrebno drvo osigura i za budućnost. Na taj način dođoše ekonomski principi do prevla"sti nad prirodnima, na koje se nije uzimalo nikakovog obzira; stoga nije čudo. ako su ekonomski principi, koji su pogodovali vremenskom´ redu. vršili tako dugo predominantan utjecaj ne samo na nauku o uređivanju šuma, nego i na čitavo šumsko gospodarenje. U nauci o uređivanju šuma je odavna samo izračunavanje prihoda i o tome zavisni vremenski slijed iskorištavanja; vršilo odlučan upliv na prostorni red, jer su vremenski momenti, bazirani na e k 0 n o m s k i m principima, postupali nezavisno, a /često i protivno prirodnim faktorima. Ekonomski su principi oduvijek polagali težište uređivanja na vremenski poredak, a naročito na polučenje potrajnosti, koja Je .smatrana najodlučnijom manifestacijom nastojanja .gospodarenja. Na taj je način došla prevlast u ruke taksacionih faktora, koji su pojam reda tumačili u svoju korist. Na osnovu takove ideologije stvorena je i predočba normalne šume, koja je uvjetovana: normalnom drvnom masom, normalnim prirastom i normalnim razmjerom dobnih |