DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. 269 Kako se iz usporedbe pojedinih podataka iz tablica I. i la. razabire, pokazuju isti prilično velike razlike, uvjetovane ne samo oblikom pokusnih tjelesa, specif. težinom te sastavom drveta, odnosno sadržajem istog na vodi, nego su iste ovisne i o porijetlu, odnosno uvjetima rasta. Osim toga su navedeni podaci rezultati pokusa izvedenih u razdoblju zadnjih pedeset godina. Da se postignu za uporedbu sposobni podaci prihvaćene su na prijedlog Prof. Rudelora, po kongresu internacionalnog saveza za ispitivanje materijala rabljenih u tehnici, godine 1906- u Briisselu, smjernice, prema kojima valja kod izvedbe pokusa sa drvetom navesti odn. uvažiti: stanište i njegov bonitet, nadalje karakter stojbine i rasta, vrijeme obaranje, način ležanja drva iza rušenja, položaj pokusnog tijela u stablu, njegov izgled u uzdužnom (cjepnom) i popriječnom presjeku, odnosno omjer jesenskog spram proljetnog drva u godovima, sadržaj na vodi, specif. težinu, prostornu težinu, smjer učinka sila (uporedo ili okomito sa vlakancima, odnosno radijem i godovima). Usporedivi su samo rezultati iz najmanje tri pokusa iste vrsti i gornjih uvjeta na jednakim po veličini pokusnim tjelesima. Pokusna tjelesa su redovno kocke (za tlak) stranice 10 cm. Za vlak upotrebljuje se posebni t. zv. normalni štapovi, pravokutnog ili kvadratičkog presjeka-4 U tablicu I. uneseni podaci pokazuju nadalje velike razlike između prelomnog naprezanja za vlak i za tlak, iz čega slijedi, da drvo ne podliježe Hoock-ovu zakonu proporcionaliteta između deformacije i naprezanja. No iz praktičnih se razloga ovaj ipak pretpostavlja, napose jer relacija deformacija i njima odgovarajućih naprezanja nije poznata, odnosno jer je kod, već u jedinici (stablu) tako nehomogenog materijala kao što je drvo, bez praktičke vrijednosti. Osim toga bi i teoretski izvodi, temeljeni na eventualno poznatoj relaciji bili tako zamršeni, da se uzimlje radije na znanje pogriješka učinjena pretpostavkom Hoock-ovog zakona, koja izčezava pred pogriješkom učinjenom uporabom, konstitucijom drva uvjetovanim, svakako prosječnim vrijednostima za čvrstoću, odnosno iz iste izvedenih dozvoljenih naprezanja drveta promjeru stabla, a visina istog iznaša 2.5 cm. Prema pokusima pokazuju ove poče samo za 1—2% veće čvrstoće, nego obično upotrebliene kocke od 10 cm stranice. Podaci prof Tetmajera odnose se na švicarsko, oni Prof. Bauschingera na bavarsko drvo. Isto tako oni Nordlinger-a na bavarsko, Prof. Schwappocha na njemačko. Prof. Bach i Baumann ispitali su poljski bor, bosansku i rusku omoriku. Prof. Cieslar i Janka omoriku iz Tirola, Bečke šume i Krkonoša. 4 Wawrziniok: Handbuch des Materialprufungswesens f. Maschinenbau U. Bauingenieure. Berlin 1908. 5 Prof. Lang: »Das Holz als Baustoff« Wiessbaden 1915. |