DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


S pravom su, povodom izdanja gore spomenutih propisa (P.


«M. 1919.), zamteresovani krugovi u Njemačkoj zahtijevali, da se
noviji načini konstrukcija iz drveta ne smatraju običnim tesarskim
poslom i da se za svaku takovu konstrukciju raspona većeg od 10
m traže statički proračuni, ne samo kao cjeline, nego i u detaljima,
kao što to biva kod željezničkih i konstrukcija iz armiranog betona,
uz uvjet, da se za novije konstrukcije dozvole veća dozvoljena naprezanja
i time omogući što racionalnije iskorišćenje materijala.
Uslijed pomanjkanja većih pokusnih serija ne samo sa normiranim
oblicima, nego i sa pojedinim organima, te i cijelim konstrukcijama
do preloma, premda iskustva u toku već desetak godina učinjena
sa novijim drvenim konstrukcijama potpuno zadovoljavaju, tako da
su iste u najnovije doba upotrebljene i od oblasti na mjestima, gdje
je dosad bila rabljena isključivo željezna i armirano betonska izvedba,
— nije do danas uspjelo da se gornji propisi promjene.
Kako su, nuzgred spomenuto, počele moderne drvene konstrukcije
da potiskuju željezne i armirano betonske iz područja na
kojima su ove dosada dominirale, nije isključeno, da su po srijedi
i nastojanja željezne industrije u Njemačkoj. Ista je naime pojava
izbila i onda, kada je stao armirani beton osvajati sve veće područje.
1 onda su ne samo i ndustrija, nego i stručnjaci vrlo skeptički
i prezirno gledali na razvoj konstrukcija iz armiranog betona,
i stavljali svakim korakom zaprijeke tome razvoju u susret. No ipak
je armirani beton razvojem njegove teorije i one armirano betonskih
konstrukcija, kojom se ne može podičiti ni jedan od glavnih građevnih
materijala, zavladao, napose poduprt mnogobrojnim pokusima
naskoro u svim područjima inženjerstva i potisnuo čisto
željezne konstrukcije potpuno u stranu.


Za nas, koji smo danas, i ostaćemo još dugo ovisni u pogledu
potrebe uvoza željeza o inostranstvu, je osim armiranog betona u
prvom redu drvo najvažniji konstruktivni materijal, imajući u vidu
konstrukcije za veće raspone. Zato je u prvom redu potrebno da
poznajemo točno svojstva istog u koliko se tiču uporabe u tehnici.
izvedbom ne samo normiranih pokusa, nego i sistematski ......
denih pokusa na pojedinim konstrukcijama do preloma. isto tako,
kao što je to nastojanje kod ispitivanja željeznih i armirano betonskih
konstrukcija. Tim načinom dobivamo ne samo sigurne podloge
za dimenzioniranje konstrukcija obzirom na kvalitet drveta, nego
se može iskazati odnosno potvrditi prema našim konzumentima u
inostranstvu i kvalitet našeg drveta, naročito građevnog, te provesfi
već kod nas potrebnu selekciju-


Provedba ovih pokusa nije samo poželjna da se saznaju tehnički
važna svojstva naših, kao građevno drvo rabljenih vrsti,
nego da se iz event, nedostataka postave smjernice za odgoj, obr
žirom na osebujnosti staništa.


Razmotrivši upliv konstitucije drveta na njegovu čvrstoću pod
raznovrsnim mogućim učincima sila, što se javljaju u konstrukciji,
na temelju do sada poznatih pokusa i upoznavši se sa oblasno propisanim
dozvoljenim naprezanjima, prelazimo na tvorbu konstrukcija.


(Svršit će se.)