DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. j$2 Ing. Žarko Miletić (Zagreb): Uređivanje državnih šuma. (Nastavak.) Sud ostalih stručnjaka o šestarskim metodama. Glavna i najveća mana šestarskih metoda jest prema VVagnerovim izvodima nerazdruživo spajanje vremenskih i prostornih momenata, dajući prvima neograničenu prevlast- Prostorni red je ona baza, s koje Wagner prosuđuje i ruši te metode- Moramo priznati potpunu opravdanost VVagnerovih nastojanja, da i zahtjevima prostornog reda pribavi veće uvaženje, nego li je to dotada bivalo. Prostorni je red od naročite važnosti u crnogoričnim šumama, koje su jako izložene razornom djelovanju vjetra, pa moramo bez uvjetno pristati uz Wagnerovo razlaganje, gdje god je riječ o šuma ma ove vrsti. Međutim u šumama listačama su prilike ponešto druga čije, pa će nas to pitanje naročito više zanimati, jer su naše šume pre težno ovakovog sastava. Kod lišćara se mogu oplodne sječe voditi na većim, suvislim površinama ; prekidanje i izostavljanje sječina nije tako potrebno kao kod smreke i bora. Opasnosti od zareznika i vje tra mnogo su manje, pa nema potrebe za prosijecanjem »Loshieb«-a, »Umhaung«-a i ostalih umjetnih sredstava za stvaranja zaštitnih plašteva uz rubove šume. I ako principi prostornog reda ostaju ne dirnutima, to kod šuma listača ne nastupaju tolikom težinom kao kod crnogorice. Time ne umanjujemo principijelnu važnost prostornog reda koja je nepreporna. već želimo da to pitanje svedemo na pravu mjeru, uzevši u obzir i naše specijalne prilike- Iz istog razloga na vest ćemo mišljenja i nekih ostalih pisaca o šestarskim metodama, pogotovo i radi toga, što ti autori posmatraju te metode i sa drugih gledišta, a ne samo sa stanovišta prostornog reda, kako to čini W a g n e r. Tako na pr. G u 11 e n b e r g1) zamjera metodi rašestarenja površina, što ne vodi dovoljno računa o financijalnoj zrelosti sa stojina, pa da u tom pogledu doprinaša često velikih i neopravdanih žrtava. »Shvaćanje okružja kao sječne površine jedne periode, vodilo je do pravilnog i izvještačenog, umjetnog razdjeljenja šume; to ie imalo daljnju posljedicu, da se nastojalo nivelisati sastojinske prilike unutar okružja. Ta težnja je davala najvećega povoda napadajima na ovu metodu, koja je konačno morala da napusti 1 Guttenberg: Die Forsteinrichtung 1911, str. 147. i 148. |