DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. 295 sama poštara oko daljnjeg stvaranja uvjeta potrajnog gospodarenja- Takovu metodu naziva Guttenberg umjerenim kombinovanim rašestarenjem- (Beschrânktes kombiniertes Fachwerk). Iz navedenog mišljenja razabiremo, da Guttenberg , napuštajući posvema rašestarenje površina, o kombinovanoj metodi nema tako odlučno loš sud kao Wagner , nego joj dopušta i u sadanje vrijeme još neko pravo na opstanak. Guttenber g radi toga ne osuđuje sasma kombinovanu metodu, jer on razumijeva pod sastojinskim gospodarenjem — koje zagovara —, spoj čistog sastojinskog gospodarenja sa umjerenom kombinovanom metodom. Sastojinsko je gospodarenje prema Guttenbergu^ ) kombinovana metoda, kod koje se momenti sječne zrelosti (prema postotku zrelosti), spajaju sa faktorima površine ili mase. Konačno, navađamo, da je u Austrijskoj instrukciji iz godine 1901- za uređivanje šuma, koja je sastavljana uz saradnju samog Guttenberga4) kao metoda uređenja propisano sastojinsko gospodarenje; kod toga se uzima obzir na stanje sastojina i njihovu financijalnu sječnu zrelost kao i na razmjer dobnih razreda. Iz toga vidimo, da je i Guttenberg napustio takovu kombinovanu metodu, koja bi proizlazila iz čistih principa šestarskih metoda, već je primjenjuje jedino još u kombinaciji s drugim faktorima. Za sada primjećujemo, da ovakova metoda, kakovu predlaže Guttenberg, nema prava da se naziva sastojinskim gospodarenjem, što ćemo još razložiti u daljnjem dijelu ovog prikaza. .1 u d e i c h5) razmatrajući metodu rašestarenja površina nalazi, da obračun prihoda za kasniju budućnost, sam po sebi istina nije ništa štetnoga, ali on smatra, da je to nepotrebno, jer se kolebanja prihoda usprkos obračuna za kasnije periode, ne mogu zapriječiti. Loše strane ove metode nalazi Judeich u tome, što se kod dosljednog provađanja prouzrokuju često nepotrebne žrtve, koje su tim veće, što je abnormalniji razmjer dobnih razreda. Često nastupa slučaj, da znatne zalihe drvnih masa prezrelih sastojina ne mogu doći do sječe, dok u protivnom slučaju sječa zahvaća i nezrele sastojine. Velika mana tih metoda leži u tome, što teže za obrazovanjem potpunih sjekoreda, koji kod visoke ophodnje postaju predugački. Prema toj metodi se čitavo okružje dodjeljivalo isto j periodi , pa su kod 100-godišnje ophodnje tako nastali sjekoredi sa 5 okružja jedno za drugim. Time je bila vezana sloboda gospodarenja i ujedno onemogućena lagana i brza izmjena sječina. Te se pogreške sad a dadu teško popraviti i to tim teže, što smo se bliže primaknuli idealnom sječnom redu »Fachwerka«- Na Granerov u obranu da tvorba dugačkih, potpunih sjekoreda ne leži u principu šestarskih 3 Guttenberg, isto djelo, str. 173. i 174. 4 Instruktion fur die Begrenzung, Vermessung und Betriebseinrihtung der Osterreich. Staats- und Fondsforste, Wien 1901., str. 1. 5 Judeich-Neumeister: Die Forsteinrichtung 1922. str. 349. i 350. |