DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. 299 sastojina protiv vjetra. Ideal je uređivanja, da sa svakim okružjem možemo da samostalno gospodarimo ili, da ga najviše sa još jednim spajamo u jedan sjekored. Što treba dalje da činimo, da okružia i sastojine štitimo i gdje da otvorimo sjedine, to možemo ustanoviti i iz poredaja dobnih razreda- Sastojinski nacrti su bolje pomagalo za projektovanje mreže prosjeka i stvaranje plašteva, nego li brojevi perioda, koji se upisuju pod oznaku okružja i koji ovise o nazorjma pojedinog lica. iz svih napred navedenih razloga, napuštene su šestarske metode u većini država; tamo, gdje još postoje, održat će se još kratko vrijeme.11 Ukoliko se i pokaže potreba da se o budućim prihodima dade neki sud, može se to učiniti u dodatku gospodarskoj osnovi, a ne u posebnom obliku šestarskih metoda, što je bilo običajem za čitavog 19- vijeka.« Kako vidimo, i ostali stručni pisci, koji šestarske metode analiziraju sa drugog gledišta nego li to čini C Wagner, manje su ili više odlučno protiv njih, napuštaju ih i ujedno zagovaraju j obrazlažu drugi način za obračun etata. Prije nego li izrečemo svoj konačni sud o šestarskim metodama, iznijet ćemo lojalno u njihovu obranu i mišljenje Dra- Stoetzera1" kojega možemo smatrati glavnim pobornikom i zagovornikom tih metoda-1´4 Prema Stoetzeru, kombinovana metoda osigurava potrajnost prihoda i određuje etat zajedničkim djelovanjem i diobom površina i drvnih masa, Ona se n e oslanja izravno ni na drvnu masu, a niti na površinu, već uzima u obzir oba faktora. U prvom redu dijeli površinu na pojedina razdoblja, što je za prve dvije periode spojeno i sa dodjeljivanjem drvnih masa. »Zabluda je misliti, da je zadaća ove metode, da poluči jednakost u masama i površinama pojedinih perioda. To je bilo moguće jedino kod uređenog razmjera dobnih razreda, gdje sastojine dolaze do sječe u istoj dobi i gdje se njihove drvne mase prilično slažu i međusobno izjednačuju. Kombinovana je metoda dotjeraniji oblik rašestarenja drvnih masa, pri čem i površina dolazi do izražaja, a u cilju, da se vremenom stvori primjereni razmjer dobnih razreda.« Stoetzer Je mišljenja, da se samo površina iznimn o smije uzeti za temelj obračuna etata. a i to jedino onda. ako imamo bar donekle pravilan razmjer dobnih razreda. Kod ne jednoličnog stanja šume preporuča Stoetze r primjenu kombinovane metode, jer ova ima tu veliku prednost, što nejednolične prihode raznih površina izjednačuje, čime sprečava velika kolebanja etata- Stoetze r navada dalje, da se kod jednostavnih prilika možemo odreći opće uredajne osnove i naše dispozicije ograničiti samo na slijedećih 10 godina na način sastojinskog gospodarenja. 11 Pisano godine 1910. Tu Martin misli na taksacioni sistem u Pruskoj. 12 Dr. Stoetzer: Die Forsteinrichtung, Frankfurt a. M., str. 218. i dalje. 13 Predaleko bi nas vodilo, kad bi na ovom mjestu iznašali sve, što je na pisano u borbi oko šestarskih metoda, pa ćemo se ograničiti samo na najnužnije. |