DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 6. Šumarski List Godina 48.


Dr. Prof. Ing. Josip Vesely (Zagreb):


Savremene drvene konstrukcije, napose
nosači velikog raspona.


1- Uvod i statičke podloge.


Prije svjetskog rata nije se drvo upotrebljavalo za izvedbu
komplikovanih definitivnih konstrukcija, napose slobodnih nosača za
velike raspone. Osim vjesilja i uporja, kao punih vezova krovnih
stolica u visokim gradnjama, odnosno za glavne nosače u mostogradnjama,
upotrebljavane su iznimno još i smožđene (zaklinčane)
grede, grede sa kladicama i podapeti nosači, koji su se zajedno sa
Howe-ovim nosačima održale u porabi, između mnogih drvenih
konstrukcija, što su se javljale oko polovice prošlog stoljeća ali su
već davno napuštene.


Naglim razvojem industrije željeza oko polovice prošlog stoljeća,
usavršenjem metoda kemijske i mehaničke tehnologije, te metoda
ispitivanja istog, koje su omogućile proizvodnju prvorazrednog
materijala, što udovoljuje vrlo visokim zahtjevima u pogledu za
konstruktera i statičara važnih tehničkih svojstava; uporedo s pojavom
armiranog betona početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća
i razvojem njegove teorije i teorije armirano-betonskih konstrukcija,
ovjerovljene velikim brojem pokusa, potisnuto je drvo —
prvotno pored kamena jedan od glavnih konstrukcionih materijala


— u pozadinu.
Uzroci ovom zapostavljanju drveta spram željeza i armiranog
betona prije rata su tehničke i ekonomske naravi.
Tehnički uzroci leže u kemijskim i fizikalnim svojstvima drveta,
uvjetovanim osebujnostima njegove konstitucije odnosno
strukture, koje se. ovisne velikim dijelom o prirodnim silama, samo
donekle, gdjekoje samo vrlo teško i nakon dugog vremena mogu ljudskim
utjecajem da mijenjaju. To je kod željeza i betona u dalekim
granicama vrlo lahko moguće tako, da se iz samog kemijskog sastava,
načina proizvodnje, odnosno obradbe mogu točno u izvjesnim
granicama da pripišu materijalu izvjesna, napose za konstruktivnu
uporabu, važna svojstva.


Niže spomenuta nehomogenost drveta u svim mogućim smjerovima
kao najvažnije obilježje istog, uvjetuje izvjesne mogućnosti
međusobnog spajanja pojedinih elemenata, napose uporabom uobičajenih,
vjekove starih, dugotrajnim iskustvom usavršenih, tesarskih
spojeva.


Ekonomski uzroci uvjetovani su pretežno tehničkim, a dijelom
i trgovačkim. Napose iziskuje sistem konstrukcije, opterećenje i ra