DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


spon iste, pored kvalitete i svojstava materijala, obzirom na unu


tarnje sile i dovoljnu sigurnost, sad veću ili manju količinu materi


jala na jedinicu konstrukcije, uz veoma različite troškove izvedbe.


Osim toga odlučuju i mjesne prilike i cijene o izboru materijala.


Tehnički najvažnija svojstva, koja bitno uplivišu na mogućnost


uporabe drveta za građevne konstrukcije jesu: sastav drveta, njegov


sadržaj na vodi, odnosno sokovima i njegova higroskopičnost


Kako o ovim svojstvima ovisi bitno čvrstoća drveta, a u izvjesnim


prilikama i njegova trajnost, odnosno mogućnost produljenja iste,


te njegova upaljivost i mogućnost umanjenja ove, važno je, da se po


bliže upoznamo s tim svojstvima u koliko to zanima konstruktera.


Drvo sa svojim sastavom pretstavlja u glavnm sistem među


sobno povezanih sad manje sad više tankostjenih cjevčica pore


danih u vlakanca usporedo osi stabla, koje je sa statičkog gledišta


nosač, ukliješten (upet) korjenjem na jednom kraju u tlo, naprezan


na sagibanje (pregibanje) pod učinkom vjetra i na tlak odnosno izgib


pod vlastitom težinom odnosno težinom krošnje.


Prema tome prevlađuju u presjecima okomitim na os stabla


normalna naprezanja za vrijeme rasta i tumače time općenito veću


čvrstoću drveta u smjeru osi stabla nego li okomito na nju.


Rastom vrstaju se sastavni organi drveta oko osi stabla iz


statičkih razloga u više ili manje izrazitim koncentričkim kružnim


prstenovima — godovima, koji se prema godišnjem razvoja dijele


u unutarnji proljetni i vanjski jesenski kolut. Širina godova je ovisna


o osebujnostima staništa, napose vladajućim atmosieričkim silama


i općenito različita, a kod crnogorice, koja se kao građevno drvo


najviše upotrebljuje, i veća nego kod bjelogorice. Redovito su go


dovi u mladosti širi nego u dalnjem rastu, te je kod crnogorice ši


rina jesenskog koluta u svim godovima prilično jednaka.


Pošto stariji godovi s vremenom podrvene, tvoreći neku vrst
jezgre, ne postoje, obzirom na relativno prevladivanje redovito
gušćeg, težeg i čvršćeg drveta jesenskog koluta u mladim godovima,
veće razlike u čvrstoći drveta pojedinih dijelova jednog te
istog presjeka stabla. Ipak je redovno drvo jezgre nešto manje čvrstoće,
nego ono između ove i najmlađih godova. Redovno ima drvo
uskih godova i time pretežno, relativno većim, presjekom jesenskog
drveta uz iste ostale okolnosti veću čvrstoću, nego ono širokih
godova,1 t. j . čvrstoća drveta stoji u izvjesnoj relaciji sa specif. težinom
drva, kod izvjesnog sadržaja vode. (U koliko sadržaj vode
upliviše na čvrstoću izloženo je poslije.)


Pretpostavivši zdravo drvo od velikog je upliva na njegovu
čvrstoću veća ili manja množina kvrga (frševa). Drvo iz zatvorenih
stojbina imade, napose u donjim dijelovimt stabla, manje kvrga,
nego li ono, koje je raslo na samo. Drvo oko kvrga i ako je najgušće,
narušuje uslijed svog koncentričnog vrstanja oko kvrga, opći


1Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitat«. Z. f. f. g. F. 190-1.
pag 114.