DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. spon iste, pored kvalitete i svojstava materijala, obzirom na unu tarnje sile i dovoljnu sigurnost, sad veću ili manju količinu materi jala na jedinicu konstrukcije, uz veoma različite troškove izvedbe. Osim toga odlučuju i mjesne prilike i cijene o izboru materijala. Tehnički najvažnija svojstva, koja bitno uplivišu na mogućnost uporabe drveta za građevne konstrukcije jesu: sastav drveta, njegov sadržaj na vodi, odnosno sokovima i njegova higroskopičnost Kako o ovim svojstvima ovisi bitno čvrstoća drveta, a u izvjesnim prilikama i njegova trajnost, odnosno mogućnost produljenja iste, te njegova upaljivost i mogućnost umanjenja ove, važno je, da se po bliže upoznamo s tim svojstvima u koliko to zanima konstruktera. Drvo sa svojim sastavom pretstavlja u glavnm sistem među sobno povezanih sad manje sad više tankostjenih cjevčica pore danih u vlakanca usporedo osi stabla, koje je sa statičkog gledišta nosač, ukliješten (upet) korjenjem na jednom kraju u tlo, naprezan na sagibanje (pregibanje) pod učinkom vjetra i na tlak odnosno izgib pod vlastitom težinom odnosno težinom krošnje. Prema tome prevlađuju u presjecima okomitim na os stabla normalna naprezanja za vrijeme rasta i tumače time općenito veću čvrstoću drveta u smjeru osi stabla nego li okomito na nju. Rastom vrstaju se sastavni organi drveta oko osi stabla iz statičkih razloga u više ili manje izrazitim koncentričkim kružnim prstenovima — godovima, koji se prema godišnjem razvoja dijele u unutarnji proljetni i vanjski jesenski kolut. Širina godova je ovisna o osebujnostima staništa, napose vladajućim atmosieričkim silama i općenito različita, a kod crnogorice, koja se kao građevno drvo najviše upotrebljuje, i veća nego kod bjelogorice. Redovito su go dovi u mladosti širi nego u dalnjem rastu, te je kod crnogorice ši rina jesenskog koluta u svim godovima prilično jednaka. Pošto stariji godovi s vremenom podrvene, tvoreći neku vrst jezgre, ne postoje, obzirom na relativno prevladivanje redovito gušćeg, težeg i čvršćeg drveta jesenskog koluta u mladim godovima, veće razlike u čvrstoći drveta pojedinih dijelova jednog te istog presjeka stabla. Ipak je redovno drvo jezgre nešto manje čvrstoće, nego ono između ove i najmlađih godova. Redovno ima drvo uskih godova i time pretežno, relativno većim, presjekom jesenskog drveta uz iste ostale okolnosti veću čvrstoću, nego ono širokih godova,1 t. j . čvrstoća drveta stoji u izvjesnoj relaciji sa specif. težinom drva, kod izvjesnog sadržaja vode. (U koliko sadržaj vode upliviše na čvrstoću izloženo je poslije.) Pretpostavivši zdravo drvo od velikog je upliva na njegovu čvrstoću veća ili manja množina kvrga (frševa). Drvo iz zatvorenih stojbina imade, napose u donjim dijelovimt stabla, manje kvrga, nego li ono, koje je raslo na samo. Drvo oko kvrga i ako je najgušće, narušuje uslijed svog koncentričnog vrstanja oko kvrga, opći 1Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitat«. Z. f. f. g. F. 190-1. pag 114. |