DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. uzdužni tok vlakanaca i tvori time opasna mjesta za prelom, koji se kod kvrgastog drveta redovito pojavljuje na mjestu oslabljenom kvrgama. S toga razloga nastoji se upotrijebiti po mogućnosti drvo sa što manje kvrga, uslijed kojih kao i radi higroskopičnosti u vezi sa eventualnim, rastom uvjetovanim skretanjem vlakanaca, nastaje t. zv. »bacanje« rezanog materijala. Higroskopičnost, t. j . sposobnost drveta da privlači i pušta vodu, je jedno od najvažnijih nepovoljnih svojstava njegovih, te je, računajući s tim svojstvom, jedna od glavnih zadaća valjanog konstruisanja — smanjenje njegovog upliva na minimum. Uslijed higroskopičnosti i sadržaja vode, napose u obodnim dijelovima stabla, koji sušenjem gube vlagu, ali nju isto tako lahko i primaju, drvo neprestano mijenja svoj volumen i oblik ili kako se u tehnologiji drva veli: »radi«. Ova pojava ne pokazuje se samo na oborenom, odnosno obrađenom i prerađenom drvetu, nego i za vrijeme rasta-2 Povodom ovog »rada« drveta, koji iznosi u smjeru vlakanaca 0-1%, u smjeru radija godova 3—5%, a u smjeru tangencijalnom na godove 10% njihovih dužina, nastaju sušenjem između radijalnih ploha (po osi stabla), u smjeru tangencijalnom na godove naprezanja, koja prekoračuju čvrstoću drva u tom smjeru- Uslijed toga se pojavljuju uzdužne pukotine usporedne smjeru vlakanaca, koje šižu od oboda do blizu centra presjeka. Time se slabi josi više i onako već nehomogeni sastav drva- Upliv higroskopičnosti je tim manji, čim je manji presjek i čim mu je jednoličnija struktura, zato će drvo izrezano iz obodnih djelova ffi iz sredine stabla, manje pucati, nego ono kojemu se presjek sastoji iz obiju vrsti, t- j. mlađih i starijih godova, jer su mlađi hignoskopičniji od starijih. U koliko upliviše higroskopičnost, odnosno sadržaj vode u drvetu na čvrstoću proizlazi iz slijedeće tablice, prema kojoj se umanjuje čvrstoća (općenito) većim sadržajem vode u drvetu, do blizu na polovicu, napose kod zasićenosti. Popriječna vlaga ! g f ž j Prelomno napreza- Vrst drva . u °/o volumena Inje na tlak (prizme) Omorika 132 (Sjev. Tirol, Bečka (na zraku sušeno 0038 350 kg/cm2 šuma, Krkonoše) drvo) 600 n (Vodom zasićeno 0-039 184 kg/cm3 drvo) Isto tako je i čvrstoća drveta manja od čvrstoće na zraku sušenog, koje sadržava popriječno 10—20% vode odnosno sokova, nakon zračnog sušenja najprije na 2xk godine. 2 Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitât«. |