DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Savremene drvene konstrukcije i t. d.


uzdužni tok vlakanaca i tvori time opasna mjesta za prelom, koji
se kod kvrgastog drveta redovito pojavljuje na mjestu oslabljenom
kvrgama.


S toga razloga nastoji se upotrijebiti po mogućnosti drvo sa
što manje kvrga, uslijed kojih kao i radi higroskopičnosti u vezi sa
eventualnim, rastom uvjetovanim skretanjem vlakanaca, nastaje t. zv.
»bacanje« rezanog materijala.


Higroskopičnost, t. j . sposobnost drveta da privlači i pušta
vodu, je jedno od najvažnijih nepovoljnih svojstava njegovih, te je,
računajući s tim svojstvom, jedna od glavnih zadaća valjanog konstruisanja
— smanjenje njegovog upliva na minimum. Uslijed higroskopičnosti
i sadržaja vode, napose u obodnim dijelovima stabla,
koji sušenjem gube vlagu, ali nju isto tako lahko i primaju, drvo
neprestano mijenja svoj volumen i oblik ili kako se u tehnologiji drva
veli: »radi«. Ova pojava ne pokazuje se samo na oborenom, odnosno
obrađenom i prerađenom drvetu, nego i za vrijeme rasta-2


Povodom ovog »rada« drveta, koji iznosi u smjeru vlakanaca
0-1%, u smjeru radija godova 3—5%, a u smjeru tangencijalnom
na godove 10% njihovih dužina, nastaju sušenjem između radijalnih
ploha (po osi stabla), u smjeru tangencijalnom na godove naprezanja,
koja prekoračuju čvrstoću drva u tom smjeru- Uslijed toga
se pojavljuju uzdužne pukotine usporedne smjeru vlakanaca, koje
šižu od oboda do blizu centra presjeka. Time se slabi josi više i
onako već nehomogeni sastav drva- Upliv higroskopičnosti je tim
manji, čim je manji presjek i čim mu je jednoličnija struktura, zato
će drvo izrezano iz obodnih djelova ffi iz sredine stabla, manje pucati,
nego ono kojemu se presjek sastoji iz obiju vrsti, t- j. mlađih i
starijih godova, jer su mlađi hignoskopičniji od starijih.


U koliko upliviše higroskopičnost, odnosno sadržaj vode u drvetu
na čvrstoću proizlazi iz slijedeće tablice, prema kojoj se umanjuje
čvrstoća (općenito) većim sadržajem vode u drvetu, do blizu
na polovicu, napose kod zasićenosti.


Popriječna vlaga ! g f ž j Prelomno napreza-


Vrst drva .


u °/o volumena Inje na tlak (prizme)



Omorika


132
(Sjev. Tirol, Bečka (na zraku sušeno 0038 350 kg/cm2
šuma, Krkonoše) drvo)


600
n (Vodom zasićeno 0-039 184 kg/cm3
drvo)


Isto tako je i čvrstoća drveta manja od čvrstoće na zraku sušenog,
koje sadržava popriječno 10—20% vode odnosno sokova,
nakon zračnog sušenja najprije na 2xk godine.


2 Vidi Janka: »Untersuchungen uber Holzqualitât«.