DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
284 Savremene drvene konstrukcije i t. d. Sadržaj sokova i vode ovisi napose o dobi, kada je drvo oboreno. Općenito je najpovoljnije doba za obaranje ono, u kojem nema puno sokova u stablu. U slijedećoj tablici koja potječe od R. Tiartig-a istaknut je sadržaj vode u postocima ( % ) težine za pojedine vrsti tehnički važnog drveta.3 .. ja O to g ja E S Vrstdrva i . S 9 o f o . 5 ~B O -o ! e E o I T c Hrast, (bukva) 41 38 1 36 36 39 35 39 -1 38 — 1 34 41 Omorika, bor 60 58 59 54 60 61 60 -1 58 -54 60 51 42 55 45 48 52 53 _ 49 Jela — j 54 51 58 57 60 50 59 54 Da se umanji za izvedbu konstrukcija toli nepovoljan >rad« drveta, pošto se već inemože da onemogući, služe, uz odgovarajuće izvedbe spojeva pojedinih organa, odnosno elemenata konstrukcije, uporedo sa tendencom, da se istodobno spriječi i upliv mikroorganizama na trajnost drveta, još i različita, više manje antiseptična i izolirajuća sredstva, kojima se drvo namaze, odnosno impregnira. U vrlo proširenoj porabi je natapanje (impregniranje) drveta sa katranskim uljem, napose za željezničke pragove, telegrafske stupove, itd-, s kojim se srestvom povisuje trajnost pragova (podvala) iz omoričinog drveta od 5 na 18, a telegrafskih motaka od 5 na 20—35 godina. Osim ovog srestva preporučuje se napose za visoke gradnje namaz, odnosno impregnacija, sa fenolima i spojevima fluora, koji omogućuju prema iskustvu i pokusima dapače uporabu već inficiranog drva. Impregnacija, odnosno namaz sa kojim antiseptičnim srestvom bit će redovno potreban u slučaju, gdje je drvo izvrgnuto stalnim promjenama suše i vlage, dok je općenito za prikrivene i zračene konstrukcije suvišna. U koliko i kako upliviše impregnacija na čvrstoću drveta o tome manjkaju dosada podaci. Jedno od svojstava drveta, koje je za pravo najvažniji uzrok njegovom zapostavljanju pred željezom i armiranim betonom, jest njegova upaljivost i gorivost. Neposredni uzrok leži u pojavi sitnih vlakanaca na površini rezanog suhog drveta, a gorivost u opće ;u njegovom kemijskom sastavu. Kako su pokusi pokazali usporuje gorenjem na površini drveta, do izvjesne dubine stvoren sloj ugljena, dalnje izgaranje, napose kod jačih presjeka tako, da i kod drvetai, izvrgnutog višesatnoj intenzivnoj vatri, ostaje unutrašnjost potpunointaktna. U najstarije doba upotrebljavala se je već stipsa (alaun) i ocat (sirce) sa svrhom, da se umanji upaljivost drveta. Pod konac 8 MalenkO´Viić: »Zur Lehre u. Anwendung d. Hoilzkonzervierung im Hocnbau «, u. »Mitteilungen tiber Qegenstande des Artillerie unrl Qeniewesens«, Wien 1904. svézak 4. i 5. |