DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1924 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Savremene drvene konstrukcije i t. d. 2S5 18. vijeka istražio je Gau-Lussac cijeli niz soli na njihovu zaštitnu sposobnost i našao, da u prvom redu infiltracija sa amonijevim fosfatom, odnosno sulfatom, daje izvrsno srestvo protiv upaljivosti. Danas se u glavnom rabe isti spojevi amonija odn. amonij-magnezijev sulfat uz pridodatak boraca, ali je savršena impregnacija oteščana time, što se samo obodni godovi, odnosno česti presjeka drveta mogu dobro da zasite zaštitnim srestvom, dok stariji godovi, napose oni iz jezgre vrlo teško primaju i pod tlakom utisnuto infiltraciono srestvo. Prema tome bi u smislu zaštite, odnosno povećanja sigurnosti protiv paljenja bila svrsishodna i na mjestu što OPL sežnija uporaba oblog drveta u građevnim konstrukcijama. Drvo se u opće ne može da učini negorivim. Osim impregnacije upotrebljavaju se u svrhu zaštite drveta protiv paljenja još i različiti namazi, napose vodeno staklo, samo što se ovo brzo oljušti, jer se ne drži dobro na drvetu. U novije doba je uspjelo stvoriti kompoziciju, koja nema mane da se rastapa u vodi, odnosno ugljičnoj kiselini i dobro se drži na drvetu. I namaz uljenom bojom štiti donekle od upaljivosti, napose ako je deblji- Najbolja je zaštita ožbukanje sa uloženom mrežom odnosno pleterom od žice- Svi se namazi smiju upotrebljavati samo kod suhog drveta, inače guše isto i prouzročuju t. zv. suhu trulež. Gore istaknutim mogućnostima relativno dovoljne zaštite drveta protiv paljenju, odn. izgaranju, pada najzamašniji prigovor protiv uporabe drveta u građevnim konstrukcijama, ako uvažimo da i nezaštićeno željezo nije vatrostalno, obzirom na srazmjerno male dimenzije popriječnih presjeka, jer se kod temperature od 300° C (crvena žar) savija i gubi svoju nosivost. Isto vrijedi donekle i za armirano betonske konstrukcije, premda predstavljaju danas najviše vatrostalne konstrukcije. U izvjesnim slučajevima pako, napose gdje svrha gradnje uvjetuje razvoj željezu škodljivih plinova, napose dima, n. pr. kod ložiona za lokomotive, zatvorenih kolodvorskih dvorana, kemijskih tvornica, itd-, jedino je racionalna uporaba drvene konstrukcije. Istaknuvši tako u općem pregledu pojedine prednosti i mane drveta, uvjetovane njegovom konstrukcijom, valja da se pobliže upoznamo na temelju novijih pokusa sa najvažnijom konstruktivnom podlogom t. j. čvrstoćom drveta- Iz već nekoliko puta istaknute nehomogenosti drveta slijedi, da će biti čvrstoća odn. prelomna naprezanja istog, za razne načine djelovanja sila, vrlo različita u raznim pojedinim smjerovima, prema tome i dozvoljena naprezanja kao podloge za dimenzioni niranje drvenih konstrukcija. Na temelju pokusa izvedenih od Prof. Bauschingera, Tetmajera, Karmarsch-Nôrdlingera, Bach-Baumanna- Cieslar-Janke, Hadek- Janke. sastavljena je slijedeća tablica I., za prelomna naprezanja (u kg cm2) za glavne vrsti građevnog drva. |