DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Smrekov prelac u Čehoslovačkoj 1918.—1922. brštenja tjera još iglice; ako ima previše gusjenica, ne nađu dovoljno hrane, gladuju, na silu se zakukulje, ako nisu poginule, oslabi se navala. Smreka brže obnavlja iglice, gusjenice traže mlade iglice, nadu ih najbolje na smreki. a to je najbolja zgoda za razvoj gusjenica. Iza brštenja ne mogu se stabla oporaviti novim iglicama, koje su već dala, a to je glavni uzrok, zašto smreka stradava. Stabla, oslabljena brštenjem u prijašnjim godinama, ne mogu svršiti tvorbu novih tkiva, a u jakoj se zimi smrznu. Bjelogorica još iste godine nadoknadi lišće iz pupova, a ako ju gusjenice do gola obrste, mnoge gusjenice od gladi poginu, ili se na silu zakukulje. Stabla oslabe, ali ne poginu bezuvjetno. Uz brštenje slabo napreduje drveni dio stabla, osobito dolnji dio, a to se opaža kroz godine. Ako se dole na stablu ne stvara drvo, korjenje nije bilo hranjeno zgora, sumnjiva je sudbina stabla; ako to traje 2 godine a stablo je suncu izvrženo, pogine. Kod smreke iza brštenja preostale iglice ne mogu dosta asimilirati, rezerva je iscrpljena; a uz to smreka slabo odoljeva klimatičkim prilikama. Kada bi smreka izgubila lišće u proljeće prije listanja ili pod zimu, stablo bi oslabilo, ali ne bi nastradalo, no ovako stradava, jer se gusjenice pojave, kada je rezerva za nove mladice potrošena. Posve mlade smreke, ako popadaju iglice, poginu već pod zimu, iza brštenja, starije zimi, ili slijedećeg proljeća i to najprije dole, onda gore i grane. Ne osuše se stabla, jer nemaju vode, imaju pače više nego obično, jer nema iglica, kroz koje bi se voda isparivala i time snizila toplina vode u stablu. Stablo se povrh toga još otopli od zraka, a ta povišena toplina usmrti stanice. Donji dio stabla očuva se zdola od zemlje, da se previše ne ugrije. Bez granja ugrije se stablo od sunca ječe uz 26° C zraka ugrije se na 43° C, a ako udara sunce na stablo i na 55° C, a kod 48° C već umire kambium. Ako ima stablo iglica, izdrži tu toplinu. Velika vrućina suhoga ljeta i stroga zima štetno djeluju. Stabla samo djelomično obrštena mogu ostati na životu, ako je ostalo još dosta iglica za asimiliranje, ako je brštenje bilo za mirnog, hladnog i vlažnog ljeta, ako slijedi vlažna topla zima, a iza nje mirno vlažno ljeto, ako su uz to stabla u takovom položaju, da su očuvana od sunčane že?e, bud susjednim stablima, bud1 da su na sjevernoj strani, gdje sunce tako ne žari. Kod poluobrštenih stabala valja brzo i mnogo sjeći ako slijedi iza suhog toplog ljeta suha i stroga zima. Što su više stabla obrštena i čim više su izvržena suncu osobito, na južnoj strani, tim prije valja stabla sječi. Stabla za brštenja povaljena imaju više vodte, nego obično, treba ih metnuti na suhe podloške, jer vlažna brzo gnjiju a treba ih čim prije iz šume izvesti. Kod pilenja treba jačih pila s većim razmakom zubaca, a piljenice treba naslagati. Suha stabla treba brzo posjeći, da ne dobiju suhu gnjilobu. Tehnički je dobro pače još i prikladnije sve, dok ne dobije gljivice gnjilobe. To je važno znati, jer trgovci drvom štošta prigovaraju silom tih neprilika posječenim stablima, da ih dobiju uz što manju cijenu. |