DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma. morati manje sjeći, da se manjci drvnih masa nadopune, ili konačno, za koje vrijeme će dotjecati visci drvnih masa nad normalnim etatom. U tu svrhu treba naročito iskazati : 1. Zrele sastojine, čiji je postotak zrelosti pao ispod gospodarskog i čija je sječa provediva obzirom na sječni red. 2. Sastojine, u kojima je potrebno provađati mjere obrane protiv vjetra ( Loshieb, Umhauungen). 3. Sastojine oštećene ili slabog prirasta i obrasta, čija je sječa nužna iz šumsko-uzgojnih razloga i konačno 4. One sastojine. koje treba posjeći za volju sječnog reda. Tako iskazane drvne mase i površine ujedno znače maksi malni etat, koji bi se, uvaženjem principa pod 1—4, mogao iskoristiti u slijedećem razdoblju. Na osnovu tih podataka, a uvaživ i razmjer dobnih razreda, treba kalkulativno i približno još i detaljnije odrediti dopustivu sječnu površinu jednog razdoblja. To postizavamo u prvom redu na taj način, što se kod približno normalnog razmjera dobnih razreda sravnjuje predložena površina sječa sa normalnom površinom jedne periode, pa se nastoji istu pridržati. U protivnom slučaju odabere se stanovito uporabno doba, unutar kojega će se abnormalnosti donekle izravnati, pa se za to doba odgovarajuća površina periode uzima kao granica iskorištenja u slijedećih 20 godina. Skrižaljka dobnih razreda spojena je sa sječnim predlogom, u koji se uvrštuju sastojine prema stupnju njihove zrelosti u 4 polurazdoblja po 10 godina. Etat se dakle u prvom redu određuje prema površini, a iz ove se dalje izvađa poznatim načinom etat izražen u drvnoj masi. Taj je jednak drvnoj masi. koja se nalazi na predloženim površinama, uvećanoj za prirast đo polovice razdoblja, a umanjenoj sa gubicima kod izrade drveta. Kao daljnja kontrola upoređuje se tako izračunati etat sa sveukupnim poprečnim sječivim prirastom ili sa etatom, koji se ustanovljuje pomoću formule. Ujedno se ispituje upliv dosadanjih kao i budućih sječa na razvoj razmjera dobnih razreda, pa se i na tom temelju prosuđuje dopustivost predloženog etata. Kod slobodnih, servitutom neopterećenih šuma. ne zahtijeva se strožija potrajnost prihoda. Prema namjeri instrukcije za visinu etata mjerodavno je stanje i prostranstvo sastojina, navedenih pod tačkom 1—4, dok razmjer dobnih razreda nastupa samo kao regulator onoga etata,. koji proizlazi uvaženjem principa pod 1—4. U praksi se često obratno postupa naime, da se polazi od razmjera dobnih razreda i da se na tom temelju unapred ustanovi etat površine; na tom temelju se u sječnu osnovu uvršćuje toliko sastojina, dok se etat površine ne ispuni. Rezultat je prividno isti, dok zapravo postoje principijelne razlike: za sječnu je zrelost mjerodavno u prvom redu stanje sastojina, prirast i obrast. a tek onda |