DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 7. Šumarski list Godina 48. V Smrekov prelac u Ceškoslovačkoj 1918.-1922. Referira Prof. dr. Aug. Langhoffer (Zagreb). U srednjoj Evropi javlja se od vremena do vremena silno pomnožavanje ovoga prelca, koje zna biti po šume upravo katastrofalno. Spomenut ću samo najveću navalu 1845.—1867. iz zapadne Rusije .zapadne i istočne Pruske, gdje je počela u Rusiji 1845., u istočnoj Pruskoj 1853., 1854. U svemu je nastradalo 402.835 km2 šume, posječena su stabla dala 183,642.000 m3 drveta. 1853. bilo je tako mnogo leptira, da je Istočno more bilo na obali 3—5 milja daleko pokriveno lesovima leptira, a 1858. pokrili su leptiri kao oblak Pillwung jezero kao bijelom pjenom. Velika je neprilika te vrsti zadesila Českoslovačku 1918.—1922. U proljeće 1923. znalo se je, da je bilo napadnuto na 1918. 1919. 1921. 1922. 76—100% 30 ha 223 ha 6.447 ha 24.272 ha 51— 75% — « 679 « 10.751 « 20.210 « 26— 50% 80 « 1.773 « 19.390 « 28.937 « 25% mije označeno 70 « 44.201 « 41.465 « sporadički « 8.376 « 197.413 « 224.804 « a nije sigurno, da li nije bilo i više. Suhi maj uništio je muhe gusjeničarke, tahine, suša je zapriječila, da se razmaše bolest gusjenica, poliedrija. 1916. još su držali navalu gusjenica tahine na uzdi. Ova češka navala spada među najteže udarce srednjoevropejskih šuma. Posve je razumljivo, da je veliki opseg napadnutih šuma, poglavito u zapadnom dijelu države, pojavljivanje u ogromnoj množini, bila izdašna zgoda za opažanja svake vrsti, a tim povodom javljao se cijeli niz starijih i mlađih strukovnjaka, naravno pretežno aehoslovaekih, da to pitanje iscrpljivo rasprave sa svih gledišta. Proučavanje štetočinja, opažanja, pokusi, sredstva obrane, uzroci i posljedice te velike neprilike dale su mnoge poučne i korisne činjenice, ispravljene su mnoge zablude na temelju starih, jednostranih, nepotpunih opažanja, stečeno je novo iskustvo, novi pogledi, koji će biti od koristi za slučaj nove velike navale. Radi opće i posebne važnosti toga predmeta mislim, da neće biti ovaj referat na admet. Ovaj moj referat proteže se na mnogobrojne članke o tom predmetu u časopisu »Československf Les«, »Lesnicka Prâce«. »Wiener aHgemeine Forst- und Jagd-Zeitung« sve iz god. 1923. Tu sam1 našao članke različitih strukovnjaka, koji su raspravljali o tom predmetu. Pisali su najviše: Ing. Oct. Farskč, adjunkt fitopatologičke sekcije zavoda gospodarskih istraživanja; Dr. Komârek, predstojnik šum. pokusne postaje u Pragu i Dr. V. \ |