DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Uređivanje državnih šumo. 355


Ako nije što naročito određeno, treba urcđajnu osnovu sastaviti
za prva dva razdoblja, a za ostale se periode sumarno navađaju
preostale površine.


Za oba polurazdoblja prve periode navadaju se u uređajnoj
osnovi i drvne mase, pa se u slučaju potrebe, unutar toga vremena,
premještavanjem sastojina izjednačuju prihodi.


Za šume, koje su etatom jako opterećene, treba za čitavu o
hodnju sastaviti opću uređajnu osnovu.
Etat se obračunava za svaku gospodarsku jedinicu napose.
Za visinu etata je mjerodavna (§ 37.) :


1. Množina sastojina zrelih za sječu.
2. Razmjer površina pojedinih dobnih razreda.
3. Potreba stvaranja »Loshieb«-a i ostalih sigurnosnih mjera
protiv vjetra.
4. Množina nepotpuno obraslih i oštećenih sastojina, koje su
slabog prirasta ili konačno, koje se za volju sječnog reda moraju
posjeći.
Iz ovih podataka, a uvažujući sječnu zrelost i mogućnost iskorištenja
navedenih sastojina, proizlazi približna visina etata za najbliže
razdoblje. Taj kalkil treba još svestrano ispitati slijedećim
načinom :


Kao prvi regulator služi konkretn i razmjer dobnih razreda
i to u onom istom srhislu, u kojem dolazi do izražaja i u ostalim
metodama, naime:


Kod približno normalnih prilika, siječe se normalna godišnja
površina. Prevlađuju li starije sastojine, siječe se veća površina od
normalne, a u protivnom slučaju manja.


Vrijeme, unutar kojega se mogu izravnati te abnormalnosti
u razmjeru dobnih razreda, služi kao regulator za jače ili slabije dotiranje
površinama. Samo u slučaju naročitih razloga može se težiti
za strožijom potrajnosti prihoda unutar jedne gospodarske jedinice.
Gdje nema nikakovih razloga za to, mogu se etati od više gospodarskih
jedinica unutar više gospodarskih okružja međusobno popunjavati.
Kod vrlo abnormalnog razmjera dobnih razreda i gdje
prevlađuju stare sastojine može se ovo upotpunjivanje protegnuti i
na čitavu grupu gospodarskih srezova. Etat drvne mase, koji je
ovako indirektno izveden iz dopustivog etata površine, podvrgava
se još jednoj kontroli i to na taj način, što ga sravnjujemo sa poprečnim
prirastom ili sa etatom, koji se izračunava pomoću koje
formule. Izračunati etat sravnjuje se nadalje i sa dosadanjim, kod
čega se uvažuje upliv, kojega je isti vršio na uspostavu sadanjeg
razmjera dobnih razreda.


Sve te uporedbe i prosuđivanja (Ervâgungen) dovode konačno
do fiksiranja površine, koja se smije dodijeliti jednoj ili
dvjema periodama. Iz tako direktno ustanovljenog etata površine,
određuje se indirektn o etat drvne mase na taj način, da se najbližem
gospodarskom razdoblju dodijeli toliko zrelih sastojina, dok