DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 4 <-- 4 --> PDF |
| 328 Smrekov prelac u Čehoslovačkoj 1918.—1922. Preindl; šum. nadsavjetnik .....; šum. savjetnik A. Nechleba, docent češke tehničke visoke škole u Pragu; ing. C. Ant. Pfeffer; šum. savjetnik Jaroslav Ružička. Ženka smrekovoga prelca odlaže jajašca na stabla, i to na crnogorična, a u nuždi i na bjelogorična. Jaja meće na koru, ali i u pukotine kore, zida. kamena, na otvorene češere. Obično ne meće jaja na zemlju, ali kad ih je mnogo, i tamo, gdje ih onda uništi prijesan uz vlagu. Brojili su jaja na stablima (168) prema visini, gdje ih je najviše pa su i u tom pogledu dobili različite brojeve u pojedinim godinama. Dok je bilo 1907. godine do visine lVa m 16%, 1920./21. do 2 m 34% 1921./22. do 2 m 83% 5 m 23% 6 m 66% 6 m 94% nad 5 m 77% nad 6 m 34% nad 6 m 6% Gusjenice se izvale slijedećega proljeća, i to koncem aprila ili početkom maja uz tople sunčane dane, na južnoj strani brže. U prvome redu napadaju gusjenice na smreku, ali ima i iznimaka, da su napale na bukvu, pustile smreku, napale na jelu, a ne na smreku, a bilo je i slučajeva, da su napale na johu, koju su prije držali imunom, a napale su čak i na orah, za koji gusjenice uopće ne mare radi aromatičkog i gorkog teka njegovog lišća. Može se inače postaviti ovaj red: smreka, jela, bor. ariš, bukva. Više odolijeva breza, hrast, grab; u nuždi dođe red na javor, brijest, jasiku, lipu i dr. Sigurniji su jasen, bazga, bršljan, glog, dok ]c mađal očuvan. Od voćaka trpi jabuka., manje kruška a reklo se je, da trešnja ništa ne trpi, nu 1922. u jednom je slučaju obrstila i granu trešnje. Znade više puta promijeniti hranu. Tako je 1922. ostavila ariš, brezu i bor, koje je 1921. do gola obrstila. Obrsti i cijele predjele, ili sporadički, a kadšto ostanu unutar obrštenoga prostora pojedina stabla neoštećena, koja su držali prije imunima, ali se je ovom zgodom pokazalo, da je to mnijenje krivo, prije ili kasnije, dođu i ona na red. Uz veliku navalu gusjenica ponestaje im hrane, zadovolje se i drugom, nego li omiljelom smrekom, više puta i gladuju, navale na njih nametnici, bolest poliedrije, opažaju se seobe gusjenica, saberu se na vršku grana (»vrškovanje«). I u tom pogledu se mnogo raspravljalo. Tvrdilo se je, da gusjenice brste i dalje putuju i to zdrave zdola gore a bolesne obratno, z gora dole, ali su 1918. opazili baš obratno, da idu zdrave gusjenice z gora dole, te vana na stablu unutra, a bolesne gusjenice kod mnogih smreka z dola gore. Nekoji vele, da gusjenice putuju pred poliedričkom bolešću po danu, drugi da putuju dole po noći. Dr. Komârek drži, da idu gusjenice poliedričke na najviša mjesta smreke, jele, ariša, vrlo rijetko bora a nikad bjelogorice radi toga, što infekcija poliedrije ulazi na traheje, rastrga stanice traheja, a želja za zrakom sili gusjenice, da idu na vršak i »vrškuju«. da tu dobiju više zraka. Njemu se čini, da poliedričke gusjenice idu u vis a tahinirane (u kojima su ličinke muha gusjeničarka inariael) idu dole orema zemlji. |