DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
330 Smrekov prelac u Čehoslovačkoj 1918.—1922. Farsky navodi na Moravi i Slezku iz god. 1918. u Jihavskom srezu da je pohvatano 4,000.000 leptira. Na veleposjedu Dačice da je pohvatano na 225 ha 83.970 leptira. 1920. Brtnicko u više srezova ukupno na 4.787 ha 30,850.400 leptira dakle silna količina ali vrlo nejednako na pr. srez Predin na 607 ha samo 5,430 diok u srezu Brtnice na 507 ha 15,500.000. U Rozdelovu kod Kladna sabrao je za 10 dana 6 q ženka. Qodine 1919. bilo je 30—33% ženka, a 1920. više, 42-^46%. Osim pohvatanih leptira bilo ih je dosta uništenih vatrom a uništavali su i jaja a i gusjenice. Tvrdilo se prije, da smrekovi prelci ne idu u visinu preko 600 metara, ali to se ne može općenito tvrditi, jer su opaženi i u visini od 750 m. Među sredstvima obrane mnogo se spominju ljepivi pojasi. Raspravljalo se o tom mnogo i ovom zgodom, a to je ponukalo Ružičku, da je razaslao na sve strane upitne arke, na koje je dobio i odgovore za opseg od 5079 ha. Uspjeh je postignut na 1194 ha a na 1113 ha bilo je bez uspjeha. Sabrani rezultati dokazuju, da ljepivi pojasi nisu pouzdano sredstvo ako i nisu bez svake vrijednosti. Doduše se uništi mnogo gusjenica pod pojasom, ali time nije još otklonjena neprilika, jer ostane mnogo gusjenica nad oojasom, koje nemilice brste. Za bolest poliedrije su pojasi indiferentni. Povoljniji su uspjesi, ako se dobro ljepivi pojasi upotrijebe, dok još nema vrlo mnogo gusjenica. Ne stoji tvrdnja, fla gusjenice silaze sa stabla na zemlju, po nekima čak 3 puta. jer kad bi to bilo, bili bi ljepivi pojasi mnogo korisniji, a zna se, da kasno postavljeni pojasi nemaju uspjeha, kao što ni ljepivi pojasi u doba kulminacije te neprilike. Bit će, da se gusjenice uz povoljne okolnosti ne sele. U obrani proti gusjenicama mnogi zagovaraju pomoć ptica, dok drugi tu pomoć omalovažavaju. Vidili su čvorke jesti cijeli dan te vele, da unište mnoge gusjenice. Znade se za kukavicu, da jede dlakave gusjenice i ine štetnike, a inače samotarka, da se u takovim slučajevima saberu jata te ptice. Farsky je pretraživao mnogo želudaca različitih ptica, a da nije našao sumnjivih tragova ličinaka tanina, dok je našao gusjenice ovoga prelca i drugih štetočinja i veli, da ako koja ptica pojede i koju ličinku tahine, da je to daleko neznatna šteta prema velikoj koristi, što ju ptice čine, kada tamane gusjenice i ine štetočinje. Vele, da bi i mošćar (Calosoma) imao biti od koristi tamanjenjem gusjenica. Tome nasuprot tvrdi Ružička, da su čvorci pobirali gusjenice na rubu šume, ali u području brstenja ne. Vidio je vrane sabirati gusjenice što vrškuju, a nisu ih pobirali dublje na stablu. 1 druge ptice pojedu tu i tamo koju gusjenicu, ali ne u području navale i ne trajno. Nasuprot opažano je. da su se ptice iz područja navale iselile, možda radi neugodnoga vonja. Ptice dođu obično, kada su stabla već obrštena, gusjenice vrškuju. Na glogovim ogradama vidi se često mnogo gusjenica, ptice lete na sve strane i puste gusjenice na miru. Mnoga jajašca leptirova, koja su ostala kroz zimu i u proljeće, nisu poturale ni sjenice, ni puzavci. ni žune. Opazili su, da su jajašca prošla kroz crijevo sojke neprobavljena, dala gusjenice. U |