DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Smrekov prelac u Čehoslovačkoj 1918—1922.


32 godine nije vidio mošćara (Calosoma) u šumi, da bi jeo- gusjenice
prelca, kako se to tvrdi, nije vidio ni ptica, koje bi gorljivo pomagale
tamaniti gusjenice, dok je vidio, da tahine decimiraju na veliko
gusjenice a ptice baš te tahine tamane; čuo je, da su čvorci, vrane,
gavrani, čavke imali gušu i želudac pun Učinaka i kukuljica tahine.
Vidio je na više mjesta kako zebe pobiru ličinke tahina, a lastavice
hvataju muhe na rubu šume. Na više je mjesta opažano, da kad ima
dosta Učinaka tahina, idu ptice samo na ove, preziru dlakave gusjenice
prelca. Iz svih ovih razloga zagovara, neka se ubiju ptice, koje
jedu tahine, jer su tahine kao i ose najeznice dobri pomagači kod tamanjenja
gusjenica time, što u gusjenice ulažu svoja jajašca, a bili
bi još bolji pomagači, kada bi uvijek bili pouzdani, što žalibože nijesu.
Napadno je bilo, da je u proljeće glavne navale po gusjenicama
nestalo tahina, što misle nekoji svesti na poliedriju, koju da tahine
nose, inficiraju gusjenice, ali same još prije poginu.


U doba normalnih oborina, uz normalnu toplinu dirže tahine
prelca na uzdi, ne može se previše razmnožiti; suho proljeće i ljeto
decimira tahine, za prelca je to povoljno, on se širi. ne mogu ga tahine
stići. Za tahine je povoljno vrijeme mokri, hladni maj, sunčano
ali ne suho ljeto, dok suša i toplina u maju i suho ljeto djeluju nepovoljno.
Ružička tvrdi, da se u ribnjačarskim predjelima brže množe
tahine baš radi vlage u izraku, ali Mokrč u to ne vjeruje i tvrdi, da
je šume njegovoga područja spasilo fenomenalno prekomjerno pomnožavanje
tahina, kojih je bilo 1922. na milijarde. Ružička veli, da
su iz poslanih gusjenica smrekovog prelca iz Chotovina izašle tahine
djelomice već 1922. većinom tek slijedećg proljeća 1923.. Agria
affinis opetovano je odgojena iz gusjenica prelca, a 1911. i iz Češke,
ali korist od ove ne će biti znatna, jer traži poginule kukce, ponajviše
bolesne gusjenice tek zgodimice i zdrave. Za vrijeme neprilike
u Češkoj vrlo se je razmnožila, više nego sve ostale vrsti tahina, ali
bit će da je »grobarom bolesnih i mrtvih gusjenica«. I iz gusjenica
odgojena muha mesara, Sarcophaga falculata čini se, da parasitira
u bolesnim gusjenicama, a valjda je slično i s drugim vrstama roda
Sarcophaga, koje su opažane. Tachina larvarum može se u prvoj
generaciji razviti u gusjenicama smrekovog prelca.


Znade se, da neke tahine odlažu jajašca na gusjenice (Parasetigena
segregata, Tachina larvarum, T. utilis, Tricholyga grandis
; druge meću jaja na lišće, gusjenice ih pojedu, a ličinke se
probuše kroz crijevo, zađu u tuk (Blepharipa scutellata, Pales pavida,
Zenilla libatrix); treće meću ličinke na gusjenice (......rista
Meloniae), četvrte ulažu ličink e u gusjenice (Comasilura
concinnata. Décodes nigrita). a pete meću ličinke na lišće, ličinke
se prihvate na gusjenicu (Eupeleticra magnicornis).


Od 15 vrsti muha gusjeničarka poznatih iz gusjenica smrekovog
prelca znade se iz Češke u god. 1922. u šumama lnâiskim za
ove: Parasetigena segregata, Sturmia bimaculata. Tachina larvarum
i Echinomyia fera. Pravi i pogibeljni nametnik gusjenice smrekovog
prelca je Parasetigena segregata. Općenito je bilo tahina