DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1924 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Smrekov prelac u Čehoslovačkoj 1918.—1922. jedinih vrsti. Silni razvoj vrsti Hylurgops palliatus nadmašio je sve ostale. Odmah iza njega dolazi Hylastes cunicularius, zatim Polygraphus polygraphus, Pityogenes chalcographus, Pityophthorus micrographus. Phthorophloeus spinulosus. Cryphalus piceae. Ips laricis i Ips cembrae, dakle opažanja osebujna. Značajno je, da se nije tu pojavio kao glavni sekundarni štetnik Ips typographus. Ružička veli, da smrekov prelac živi stalno u šumi; nema šume, gdje ga ne bi bilo i ako se ne opaža. Radi velike plodnosti — ženka odlaže preko 200 jaja — može se brzo i silno razmnožiti. Mnogo ovisi o okolnostima, koje sprječavaju pomnožavanje. Jaja su otporna. Zdrave gusjenice razviju se i uz rijeke i ribnjake, poliedričke poginu; zdrave gusjenice pojedu izboje i na suncu, hrane se raznoličnim lišćem crnogorice i bjelogorice, bolesne ne. Vrijeme utječe na cijelu zemlju, ribnjaci samo na nekoliko km2. Trajna kiša utječe na veće oblasti, a osnivanjem ribnjaka možemo proizvesti umjetno vlažni zrak, vlaga oteščava pomnožavanje gusjenica prelca ohlađivanjem zraka, zrak se zasiti vodenim parama. Taj utjecaj je važan samo za gusjenice. Ružička u pitanju navale smrekovog prelca pripisuje važnost množini oborina osobito u mjesecima: maj, juni i juli. Navodi razdoblja navale smrekovog prelca u svezi sa suhim mjesecima te, ili prediduće godine. 1835.—1840. suho 1835 1844—1848. 1842 1853.—1859. 1852 1863.—1866. . 1863 1868.—1870. 1868 1888.—1891. 1888 1904—1909. 1904 1917—1922. Î9 1917 i sljedeće. Počam od 1904. sa slabim oborinama raste polagano broj se laca da 1908. uz slabe oborine postigne vrhunac. U god. 1909. sa obilnijim oborinama pada broj prelaca, 1910. isčeznu, a 1911.—1916. s normalnim oborinama ne opaža se veći broj. Proljeće 1917. bilo je suho, a to je valjda bilo povodom, da se prelci razmnože; suho proljeće 1921. dalo je povoda eksplozivnom oomnožavanju, a suho je proljeće 1922. dovelo do katastrofalne navale. U reviru Bečov dalo je suho proljeće 1917. ženka 10.000, 1918. već 30.000, a 1919. čak 558.000. Ovisi mnogo i o povoljnim okolnostima za razvoj prelca, da je u proljeće vrijeme povoljno, kada se izvale gusjenice iz jaja, da gusjenice nađu dovoljno hrane, da je povoljno vrijeme za razvoj gusjenica, povoljno vrijeme, da se dospjele gusjenice zakukulje, povoljni uvjeti, da se jaja zgodno odlažu. Po Ružički odlučuje kod smrekovog prelca, da ga sprječavaju u jakom razvoju: poliedrija, tahine i lokalna klima, a ptice neznatno. Havelik se bavio pitanjem, zašto ovaj prelac, čije je pravo drvo bor. uništava smreku. Bor je prvobitno drvo prelca, ali bor obnavlja iglice polaganije, ne iscrpi se tako jako. kao smreka, iza |