DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 12     <-- 12 -->        PDF

394 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljrvaite


U njemu se spominje, da je ovaj krš u srednjem vijeku bio
prilično napučen i šumom bogat, a iz docnijeg razjašnjenja nadšumara
Gešvinda prilikom izviđa, sadržanih u zapisniku od 2665
strana, kojim se je u tančine pretresao predmet za 35 dijelova šuma
i općina, proizlazi, da je djelomično i doskora bilo krajeva sa šumom,
te se još u ovo doba živući ljudi sjećali, kako su obronci Ljubuše
i Pakline planine bili grupimično porasli četinjačom, bukovinom
pa i hrastovinom, a danas su goli krš.


Isto su tako tvrdnje za Sušnicu, Jelovaču i Kovač planinu kao
i druge kose, gdje su se ostaci mogli u ovo vrijeme još naći, a da
im se dan danas ne može ni traga vidjeti.


Iz svega se može zaključivati na brzinu, kojom nestaje šuma
na kršu, dok je s druge strane njihovo podizanje i poteškoće pri
tome vide iz slijedećeg:


Srez Duvno zauzima 946 km2 od toga su:


njive oranice 135


bašće 0.9 22.7%


livade 79.2


pašnjaci 614.3 64.9%


šuma 78.3 8.3%


gradilišta 1.2


putevi 3.2 4.1%


vode 3.1


ostalo 30.5


U svemu je tada bilo 2863 obitelji sa 19.552 duše. Od zgrada
ima 2512 za stanovanje, 2887 staja, 204 kolibe, 128 mlinova, 10 dućana,
9 crkava, 20 kapela, 3 džamije i 1 škola.


Kao što je gore istaknuto, šuma je nestalo osim malih ostataka,
a i preostale su ne sate, nego i čitave dane daleko, te nije
čudo, da 1 tovar drveta (niti nuna 0.2 pr. m) stoji zimi i 100 Din odnosno,
da je dobava u to doba radi vjetra (bure) sa snijegom (mećava)
skopčana i s opasnošću života.


Prema tomu je gornjim elaboratom predviđeno:


a) održanje i uzgoj šume;


b) podizanje drvnog rasta u opće, pospješenje sadnje i uzdržavanje
pojedinih stabala i grupa i


c) očuvanje i zaštita busena na pašnjacima kao i zemlje same,
gdje je to ugroženo na temelju izvjesnog 10 god. programa i pomoću
solidnih zagajenja resurekcija i kultiviranih ploha suhim
zidom.


Troškovi prema tomu su za prvi decenij 1891.—1901. iznosili


327.328 kruna od kojih je za same ograde (suhe zidove) od 98.800 m
a 0.8 K otpadalo 79.040 K.
Sa priznanjem se mora istaknuti, da je tadašnja uprava uporedo
s ovom akcijom, t. j . u prilog iste radila i na drugim melioracijama.
Tako je osnovala i poljoprivrednu stanicu u Livnu, te isušivala
polja ovdje i na drugim mjestima (Mlade-Rastoka u susjednom
kotaru Ljubuškom, Gackom) te popravljajući i gradeći čatrnje