DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje 395 ovdje, u Bos. Petrovcu i cijeloj Hercegovini, u koju je svrhu bilo utrošeno do tog vremena oko 380.000 K od državnih dotacija. Prije svega se je kod ove akcije prešlo regulisanju potrebnog drveta; građevno kao i ogrijevno je na najpotrebnije ograničeno, a ne po običaju, te se za ovo odredilo izvjesni šumski kraj. Uz naseobine ležeće šume su ovim podijeljene za uzgoj sa isključenjem svake paše, a držanje koza u opće zabranjeno. Stanje ovih je bilo 1881. = 7042, 1890. = 13.094, 1910. = 6570 komada. Zabrane su opasane suhim zidom, postepeno je provađana sječa-resurekcija, a praznine dopunjene sadnjom crnog bora ili sjetvom hrastovog žira. Uvedena je izdašna upotreba tamo se nalazećeg uglja, naročito za krečane. Riješenjem pašarinskog pitanja ustanovljen (limitiran) je izvjesni broj blaga prema stojbinskim prilikama; isključen tuđi mal. koji ne uživa pravo služnosti; određeni su posebni dijelovi za krmad sa čobanima; sastavljen nacrt za uživanje paše i predviđen osnutak pašnjačkih zadruga (Weidegenossenschaften). Za provedbu resurekcia, pošumljenja i čuvanja pašnjaka postavljena su 3 nadlugara, 10 lugara sa potrebnim stanovima. Planinska paša je predupredena zabranom podizanja novih, te diobe postojećih staja s mjerama, propisanim za zaštitu terena i dr. Kuće su građene ođ krupnog drveta — brvana, a da se i tomu predusretne naručen je dalmatinski zidar, koji bi uveo zidane kuće sa krovom od kamenih ploča i zidane štednjake. Uzeto je kao godišnja potreba po kući 0.64 m3 građe i 6.05 nr = 7.5 pr. m. ogrijeva, t. j. za 2863 obitelji 1833 m3 građe i 17.314 m4 ogrijevnog drveta. Prijašnja rasipnost u tom pogledu vidi se najbolje iz toga što se je smatralo, da treba jedna kuća dnevno zimi kroz 6 mj. po 1 tovar, a ljeti Vi tovara drva = 54 pr. metra, dakle 7 puta više. Kod procjene godišnjeg prihoda od paše, koja se kreće prema stručnjacima za poljoprivredu od 0.5—8 kvintala vrijednosti sijena pa 1 ha, ustanovljeno je, da se na ovdješnjih 66.674 pašnjaka i šuma godišnje dobije 127.382 kvintala = 1.91 kvintal pa 1 ha. Prema ovom se je onda ravnala paša i sve ostalo kao zabrane, pošumljenje ovih pustoši, te potezanje drveta za ovlaštenike. Sama se paša vršila uz posebne dozvole i to svagdanja kao i alpinska po šumskim organima intenzivno kontrolisana. Počelo se sa jednostavnim zabranama, t. j . isključenjem paše oznakom ove kamenim piramidama i mjestimice suhim zidom, kroy. što su se tlo i trava pa i sami žbunovi popravili. Zatim je slijedila resurekcija i mjestimično komnletiranje praznina, imajući za cilj stvaranje što bržeg sklopa i poboljšanje tla, a ne Odgoj visoke šume, kao što je to za kranjsko-primorski krš šum. direktor Bretschneidei zagovarao. Radi toga su uzete kratke (20 god.) obhodnje, računajući od vremena sječe, ostavljajući resurekcije docnijem vremenu, da se ista prema prilikama pobliže ustanovi. |