DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošmnljivanje 403 Ovdješnji su mjerodavni stručni krugovi predviđali katastrofu bosanskih šuma, ali nijesu imali dovoljnog autoriteta, a kasnije niti volje, da se odupru takom postupku znajući, da su uzaludna sva nastojanja oko promjene sistema gospodarenja, jer bi privatnici i poduzeća na najkompetentnijem mjestu našli .zagovornike njihovih interesa, koji bi u takom sporu obično kao pobjednici izašli, a zbog hrđavo sklopljenih ugovora bi redoviti i sudbeni procesi ispali na štetu erara (Štajmec-Srednje dobio kao odštetno ugovorno područje Okruglica-Vareš, Štajnbajs područje Janja itd.) U ostalom su se i sami stručnjaci u tom znatno razilazili. U dokaz svega toga može poslužiti primjer s jednim od najvećih takih područja-firma Štajnbajs, a prema ekspozeu stručnjaka austrijskog dvorskog savjetnika Klousnika i ugar. šum. nadsavjetnika Mužnaja. U početku 1893. glasio je ugovor sa operatom i gospodarskom osnovom, koje je izradio direktor Bretšnajder, a bivša ga zem. vlada priznala samo na područje šuma t. zv. Crna Qora, Grrneć, gdje su prijašnjih godina sjekli pravoužitnici drvo za njihovu potrebu i za dobivanje cjepke robe (šimle, duge i si.), te tako proređene, bile obilato pomlađene. U tim je firma iskoristila sve staro drvo, koje je već pomladku smetalo. Ovo je zadivilo Austr. šum. društvo prilikom njegove posjete 1895. u onim šumama, te su se čuli glasovi i želja navodno iz iskustva, postignutih u drugim prašumama iz gospodarskih, ali još više iz financijalnih razloga, da se ove prašume što brže iskorišćuju i privedu pravilnom gospodarenju (Umwandlung der Urwalder in Wirtschaftsbestânde). Izgleda, da je ova pobuda bila mjerodavna kasnije kod; sa stavljanja gospodarske osnove za cijelo današnje ugovor, područje. God. 1900. obnovljeni ugovor povećan je na Klekovaču, Unac i Sanu, zatim Osječenicu Vijenac, Šator i Srneticu), jer u uređajnom operatu za 30 god. razdoblje tj. 1900.—1929. gosp. razr. B., u kojem je primijenjena spomenuta gosp. osnova od Bretšnajdera. gdje spada samo iskorišćenje na ugovor, a koje plohe su glavni i pretežni dio tj. jezgra ugovora, — bila je propisana skroz gol i sije ča. Samo u gosp. razredu C tj. zaštitnim šumama u visovima i strminama, gdje je tlo stijenovito i pećinasto, predviđena je prijeborna sječa. Kroz cijelu sječnu osnovu vuče se kao crvena nit gola sječa i tomu razjašnjenje »Gola sječa sa pričuvcima za osnutak novih sastojina sposobnih mlađih, snažnih čet. stabala i za zaštitu tla potrebne bukovine«. (»Kahlhieb mit Oberhalt der zur Neubestandesbildung tauglichen jiingeren wuchskrâftigen Fichten und Tannen sowie der zum Bodenschutz nôtigen Buchen«). Radi pošumljenja kazato je u osnovi »poslije sječe odmah smrčom i jelom zasijati po snijegu«. (Scheesaaat). |