DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanie 409 Uzgojni poslovi. Tlo je skoro u cijelom području preduzeća Dobrljin-Drvar tipično kraško tlo sa svim osobinama krasa t. j . plitko kamenito, pokriveno tankim slojem humusa i naslagom stelje, inače posve bezvodno. Površine u kojima bi dolazilo do gole sječe u veličini su od 50—100 ha, a mjestimice do 200 ha. Ovako velike površine ne mogu da dovoljno zaštite susjedne sastojine, nego su izložene u punoj mjeri elementarnim nepogodama t. j . vjetru, suncu i kiši tako, da će se proces rastvaranja humusa znatno ubrzati i ono malo humusa nestati, a s druge strane i onako plitko tlo izloženo direktnom žarenju sunca brzo omršaviti, a time će se za svake suše osušiti. Ono malo vlage, što je humus zadržavao, nestaće tako, da biljke moraju uginuti. Stoga je umjetno pošumljivanje golih površina mnogo otešćano u ovim predjelima, te bi principijelno trebalo ukloniti gole sječe, dok nije to apsolutno nužno, a to je na paljikama, čija se površina svake godine i onako uvećava. Pod zaštitom starog drveća tlo je ipak bar donekle zaštićeno sjenom starog drveća i nije toliko izloženo direktnom žarenju. Iskustvo je pokazalo, da je sječa sa pričuvnicama (Uberhaltsbetrieb) u ovome terenu i u ovim prilikama neupotrebljiva. Stabla, koja su odrasla pod zaštitom starog drveća i stoljećima bila u gustoj sastojini, dijelila su zajednički otpor prema vjetru, a ogoljela josamljena nemaju dovoljno otporne snage, da se bore protiv vjetra, nego u najkraćem vremenu prvom prilikom izvale se i izlorm . Maksimalni procent intenziteta iskorišćavanja u ovim predjelima nebi smio nikada prekoračiti od 50—60%, ako se hoće da računa na podmladak šuma i da ne postane čitavo područje golijet i druga Hercegovina. Kao ilustracija posljedica gole sječe navada se odjel 295. Po novom elaboratu predviđena je prijeborna sječa od 40%. Firma je u god. 1922., ne zna se kako, posjekla odjel golom sječom, a god. 1923. izgorio je odjel, te danas treba nositi zemlju u košarama, ako se hoće pošumiti, a pokraj svega toga biće uspjeh problematičan. Godine 1907. izgorila je velika površina Ždralovac-Vitagora, Kozile. Ta se površina pošumljivala neprestance od godine 1908. do 1914. umjetno crnim borom i omorom sa ogromnim troškovima za tadanje prilike. Rezultat višekratnog pošumljivanja je potpuno negativan, jer pri reviziji od god. 1922. nijesam našao na čitavoj površini niti jednu biljku, koja je ostala. Šuma Ologovac-Vučin potok je isto tako bezuspješno pošumljivana u god. 1912. i 1913. Ovakih primjera ima mnogo. Firma želi, da uzme pošumljivanje u svoje ruke iz čisto trgovačko-špekulativnih momenata. Jedno, da ue mora plaćati doprinos za pošumljivanje, a s druge strane, kada uzme pošumljivanie u svoje ruke, tražiće gole sječe, jer da ona sama pošumljivanje provađa. Hoće li uspjeti umjetno pošumljivanje i u kojoj mjeri, o tom sigurno ne će voditi računa, a niti će moći zagarantovati uspjeh. Jednom počinjeno zlo tim. da se šume unište, ne popravi niko više. Predloženo je stoga, da se odbije predlog firme, da uzme po |