DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanie 409


Uzgojni poslovi.


Tlo je skoro u cijelom području preduzeća Dobrljin-Drvar tipično
kraško tlo sa svim osobinama krasa t. j . plitko kamenito, pokriveno
tankim slojem humusa i naslagom stelje, inače posve bezvodno.
Površine u kojima bi dolazilo do gole sječe u veličini su od
50—100 ha, a mjestimice do 200 ha. Ovako velike površine ne mogu
da dovoljno zaštite susjedne sastojine, nego su izložene u punoj
mjeri elementarnim nepogodama t. j . vjetru, suncu i kiši tako, da
će se proces rastvaranja humusa znatno ubrzati i ono malo humusa
nestati, a s druge strane i onako plitko tlo izloženo direktnom


žarenju sunca brzo omršaviti, a time će se za svake suše osušiti.
Ono malo vlage, što je humus zadržavao, nestaće tako, da
biljke moraju uginuti. Stoga je umjetno pošumljivanje golih površina
mnogo otešćano u ovim predjelima, te bi principijelno trebalo
ukloniti gole sječe, dok nije to apsolutno nužno, a to je na paljikama,
čija se površina svake godine i onako uvećava. Pod zaštitom starog
drveća tlo je ipak bar donekle zaštićeno sjenom starog drveća
i nije toliko izloženo direktnom žarenju.


Iskustvo je pokazalo, da je sječa sa pričuvnicama (Uberhaltsbetrieb)
u ovome terenu i u ovim prilikama neupotrebljiva. Stabla,
koja su odrasla pod zaštitom starog drveća i stoljećima bila u gustoj
sastojini, dijelila su zajednički otpor prema vjetru, a ogoljela josamljena nemaju dovoljno otporne snage, da se bore protiv vjetra,
nego u najkraćem vremenu prvom prilikom izvale se i izlorm .
Maksimalni procent intenziteta iskorišćavanja u ovim predjelima
nebi smio nikada prekoračiti od 50—60%, ako se hoće da računa
na podmladak šuma i da ne postane čitavo područje golijet i druga
Hercegovina.


Kao ilustracija posljedica gole sječe navada se odjel 295. Po
novom elaboratu predviđena je prijeborna sječa od 40%. Firma
je u god. 1922., ne zna se kako, posjekla odjel golom sječom, a god.
1923. izgorio je odjel, te danas treba nositi zemlju u košarama, ako
se hoće pošumiti, a pokraj svega toga biće uspjeh problematičan.
Godine 1907. izgorila je velika površina Ždralovac-Vitagora, Kozile.
Ta se površina pošumljivala neprestance od godine 1908. do 1914.
umjetno crnim borom i omorom sa ogromnim troškovima za tadanje
prilike. Rezultat višekratnog pošumljivanja je potpuno negativan,
jer pri reviziji od god. 1922. nijesam našao na čitavoj površini
niti jednu biljku, koja je ostala. Šuma Ologovac-Vučin potok
je isto tako bezuspješno pošumljivana u god. 1912. i 1913. Ovakih
primjera ima mnogo.


Firma želi, da uzme pošumljivanje u svoje ruke iz čisto
trgovačko-špekulativnih momenata. Jedno, da ue mora plaćati doprinos
za pošumljivanje, a s druge strane, kada uzme pošumljivanie
u svoje ruke, tražiće gole sječe, jer da ona sama pošumljivanje provađa.
Hoće li uspjeti umjetno pošumljivanje i u kojoj mjeri, o tom
sigurno ne će voditi računa, a niti će moći zagarantovati uspjeh.


Jednom počinjeno zlo tim. da se šume unište, ne popravi niko
više. Predloženo je stoga, da se odbije predlog firme, da uzme po