DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 28 <-- 28 --> PDF |
410 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje šumljivanje u svoje ruke, a ako firma želi i hoće da sudjeluje pri pošumljivanju, neka uzajmi šumskim upravama dovoljan broj radnika, da se uzmognu do sada već stvorene golijeti popraviti. Suvišno je ponavljati prije ocrtano štetno djelovanje ovakog gospodarenja sa šumom obzirom na ovdješnje pašarinske prilike, a za bolju ilustraciju može se navesti, da je n. pr. u području firme Ajsler i Ortlib i na sate daljine od postojećih naseobina uzurpacijama od strane seljana izgubljeno na stotine i stotine hektara, pa i same šum. bašće usred ovih bivših prašuma. Ove su obzirom na njihov visoki položaj (preko 1000 m) stjecište trgovine sa pašom i gdje pojedinci preko ljeta iznajmljuju mal iz nizina uz odštetu na žitu i novcu. Na taj su način bivše postojeće kulture n. pr. u Kusačama- Podžeplju ne samo uništene, nego je i njihova obnova u pitanju. Žalibože isti je način gospodarenja prodro i kod samih privatnika, koji razočarani posljedicom take sječe traže lijeka, ali obično kasno (slučaj šume Skaljića Mrkalje u istom kraju nedaleko Kraljev aDvorca, Vakufske šume u kotaru Tešnju i mnoge druge). Pod takim prilikama i uz skoro iste okolnosti kao na kršu izvedene su dakle kulturne radnje i u eksploatacionim područjima, te drugdje, čiji sveukupni pregled za vrijeme od 1906.—1918. vidi se iz priloženog pregleda. (Pregled dodat na kraju.) Iz svega slijedi, da je bivša tuđinska uprava ne držeći se nikakva principa za racionalno šumsko gospodarstvo veoma labavo postupala kod obnove i podizanja šuma, škrtareći pri tom i sa najpotrebnijim novčanim izdacima oko toga, pa joj se mora tim više u grijeh upisati, što u svom izvješće od 1906. str. 330 za 26 god. period njezine okupacione uprave izričito stoji, da Bosna i Hercegovina, čiji su rashodi za ovo vrijeme 500% poskočili, mogu se od svojih prihoda upravljati bez ikakve prinomoći od strane Monarhije, dapače su u pojedinim godinama iskazani i visci, koje je bar mogla u gornju akciju odnosno granu gospodarstva korisno upotrijebiti. Njezin maćuhinski postupak pri tom vidi se najbolje odatle, što je u isto vrijeme za podizanje t. j . pošumljenje vlastitih šuma n. pr. u Austriji, čija je površina iznašala tada 1,025.863 ha trošila godišnje 792.995 kruna (Lorenz 1915.), dok je ovdje, gdje ima 2,513.475 ha šume, a od tog skoro trećina golijeti i to krša i šikara, upotrebljeno samo 150.000 kruna, dakle kod 2 i pol puta veće plohe 5 puta manje. Prema godišnjem novčanom prihodu to iznaša u prvom slučaju kod 6,436.000 K od državnih i 4,483.000 K od vjerskih i zavi. šuma t. j . ukupno 10,919.000 K bilo bi to 8%, a u našem slučaju za period 1907—1910. sa ukupnim prihodbm od 27,214.000 K ili godišnje 6.803.500 iznaša samo 1.5%.D Da ovo nije dovoljno niti za tekuće sječe, a kamo li za stvorene golijeti od prije, slijedi već iz gornjeg. Ali iz svega prednjeg se vidi ne samo opasnost za šumu kao i narod, kaci bii se proslijedilo sa metodama bivše uprave, te naro |