DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 28     <-- 28 -->        PDF

410 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje


šumljivanje u svoje ruke, a ako firma želi i hoće da sudjeluje pri
pošumljivanju, neka uzajmi šumskim upravama dovoljan broj radnika,
da se uzmognu do sada već stvorene golijeti popraviti.


Suvišno je ponavljati prije ocrtano štetno djelovanje ovakog
gospodarenja sa šumom obzirom na ovdješnje pašarinske prilike, a
za bolju ilustraciju može se navesti, da je n. pr. u području firme
Ajsler i Ortlib i na sate daljine od postojećih naseobina uzurpacijama
od strane seljana izgubljeno na stotine i stotine hektara, pa
i same šum. bašće usred ovih bivših prašuma. Ove su obzirom na
njihov visoki položaj (preko 1000 m) stjecište trgovine sa pašom
i gdje pojedinci preko ljeta iznajmljuju mal iz nizina uz odštetu na
žitu i novcu. Na taj su način bivše postojeće kulture n. pr. u Kusačama-
Podžeplju ne samo uništene, nego je i njihova obnova u
pitanju.


Žalibože isti je način gospodarenja prodro i kod samih privatnika,
koji razočarani posljedicom take sječe traže lijeka, ali
obično kasno (slučaj šume Skaljića Mrkalje u istom kraju nedaleko
Kraljev aDvorca, Vakufske šume u kotaru Tešnju i mnoge druge).


Pod takim prilikama i uz skoro iste okolnosti kao na kršu
izvedene su dakle kulturne radnje i u eksploatacionim područjima,
te drugdje, čiji sveukupni pregled za vrijeme od 1906.—1918. vidi
se iz priloženog pregleda. (Pregled dodat na kraju.)


Iz svega slijedi, da je bivša tuđinska uprava ne držeći se nikakva
principa za racionalno šumsko gospodarstvo veoma labavo
postupala kod obnove i podizanja šuma, škrtareći pri tom i sa najpotrebnijim
novčanim izdacima oko toga, pa joj se mora tim više
u grijeh upisati, što u svom izvješće od 1906. str. 330 za 26 god.
period njezine okupacione uprave izričito stoji, da Bosna i Hercegovina,
čiji su rashodi za ovo vrijeme 500% poskočili, mogu se od
svojih prihoda upravljati bez ikakve prinomoći od strane Monarhije,
dapače su u pojedinim godinama iskazani i visci, koje je bar
mogla u gornju akciju odnosno granu gospodarstva korisno upotrijebiti.


Njezin maćuhinski postupak pri tom vidi se najbolje odatle,
što je u isto vrijeme za podizanje t. j . pošumljenje vlastitih šuma n.
pr. u Austriji, čija je površina iznašala tada 1,025.863 ha trošila godišnje
792.995 kruna (Lorenz 1915.), dok je ovdje, gdje ima
2,513.475 ha šume, a od tog skoro trećina golijeti i to krša i šikara,
upotrebljeno samo 150.000 kruna, dakle kod 2 i pol puta veće plohe
5 puta manje.


Prema godišnjem novčanom prihodu to iznaša u prvom slučaju
kod 6,436.000 K od državnih i 4,483.000 K od vjerskih i zavi.
šuma t. j . ukupno 10,919.000 K bilo bi to 8%, a u našem slučaju za
period 1907—1910. sa ukupnim prihodbm od 27,214.000 K ili godišnje
6.803.500 iznaša samo 1.5%.D Da ovo nije dovoljno niti za
tekuće sječe, a kamo li za stvorene golijeti od prije, slijedi već iz
gornjeg.


Ali iz svega prednjeg se vidi ne samo opasnost za šumu kao i
narod, kaci bii se proslijedilo sa metodama bivše uprave, te naro