DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 42 <-- 42 --> PDF |
424 Šumska industrija i trgovina Vogel (2350 m), Lepo špico (2400 m) do Kanjavca (2570 m). Odtod proti jugu na Veliko Tičarico (2319 m), Malo Tićarico, Kapico in po grebenu mimo planine Ovčarije na Studor vrh in Komarčo. Svrha varstvenega parka je predvsem, da se mu ohrani tipična alpinska flora in favna ni da se pospešuje v svrho znanstvenih raztskavanj, izpopolnjevanja muzejskih zbirk, za dobavljanje potrebnega materiala zavodom, So- lam in posameznim raziskovalcem. Da bi se ta smoter s primernim varovanjem parka tuđi dosegel! Šivk. Varujte planinske cvetice! Okr. polit, oblasti u Sloveniji izdale su letake s ovim sadržajem: »Varujte planinske cvetice! Po zakonu z dne 28. februar ja 1922., Uradni list štev. 377 iz leta 1922., je prepovedano trgati, ruvati, prodajati in ponujati v nakup redke rastline. Kljub prepovedi se uničujejo največ sledeče: Planika ali očnica (Leontopodium alpinum), murke ali zamorčki (Nigritella angustifolia, nigra in rubra), Blagajevka in progasti volčin (Daphne Blagayana in striata), lepi ali Marijini čeveljci (Cypripedium calceolus), lepi jeglič ali avrikel (Primula aurtcula), božje drevce (Ilex aquifolrum), rumeni encijan (Centiana lutea). Kogar bi se zasačilo, da trga ali ruva ali prodaja ali ponuja v nakup navedene in druge prepovedane redke rastline, se mu bodo le-te odvzele ter ga bo politično obiastvo kaznovalo z globo od 5 do 1000 dinarjev ali z zaporom do 14 dni. S Šumska industrija i trgovina. 1 ..©<3596!.©659..©3L^ »CARBURANT-NATIONAL«. Pad franka prouzrokovao je pravu perturbaciju kako u celokupnom državnom aparatu tako i u trgovini i industriji u zemlji i njihovim pozicijama na međunarodnom tržištu. Državni aparat preduzima veliki broj administrativnih mera radi popravke franka i zaustavljanja njegova pada — od kojih su najglavnije: zatvaranje pariške berze trgovačke, reforma administracije — redukcija državnih službenika, povišenje carina na uvoz artikala stranog porekla, povišenje carina na izvoz izvesnfh artikala, koja pogađa sa 10% Izvoz kobila i ždrebaca ispod 2´. godine starosti, 15% sve vrste sireva, 10% sve vrste povrća, 8% stočnu hranu, a decretom od 11, marta 1924. pogođeni su drvni artikli neprerađeni, sa korom ili bez kore, bez obzira na dužinu i sa opsegom iznad 60 cm na debljem kraju, kao i sve hrastove i orahove prerađevine izuzimajući listove za placage, sa 25% — ad valorem; zatim apel na proizvađače žita, za koje Francuska ostavlja inostranstvu milijarde. Ipak, dva najglavnija problema, koji bi, povoljno rešeni, podigli franak na njegovu normalu jesu: podmirivati potrebu na ishra«i stanovništva domaćom proizvodnjom, i iskoristiti prirodna blaga: vodenu snagu za proizvođenje elek |
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Šumska Industrija i trgovina trične snage ne samo za pogon industrijskih preduzeća, željeznica i za osvetlenje, već i za zemljoradnju, za pogon pokretnih motornih kola — nacionalnim produktom. Ovome poslednjemu pitanju posvetile su osobitu pažnju mnoge automo bilske kuće i na raspisani konkurs direkcije industrijskih istraživanja i prona lazaka pri Ministarstvu Prosvete mnoge su s e požurile sa svojim aparatima usavršenim za upotrebu ugljena od drva. Alsaški kemičar Imbert pronašao je jedan novi sistem gazogéne-., koji je patentirala kuća kamiona Berliet, i s njim podigla pravu buru, jer je o nierrui govorila i cela presa, naravno jedni povoljno, kao na primer nedeljni list »Le Bois«, »Revue militaire«, a drugi opet nepovoljno, alarmirajući javnost na veliku opasnost nacionalnu, kao što je učinio ». Echo de Paris«. Posle zaključenja primirja i definitivnog mira u Versaiile-u tek su počele da se osjećaju posledice četverogodišnjeg najnapornijeg destructfvnog rada tolikih milijuna radnih snaga, a financijski zapleti sve više se zaoštravaju i dovode pojedine države do pravog bankrostva i sloma njihove industrije. Te posledice su se još u početku mira oštro ocrtavale kod pobedenih. a kod pobediteljja su iz dana u dan uzimale sve većeg maha. Države su upotrebljavale razne metode da lece svoje financije, a Francuska napose, još odmah u početku nastupa u mir uvida u svojoj finansijsko-ekonomskoj politici, da je jedini lek: što više proizvoditi i potpuno se emancipirati od uvoza. Naročita pažnja obraćena je na zemljoradnju, jer se za prehranu stanovništva uvofee svake godine ogromne količine pšenice, pa zatim na proizvodnju ostalih sirovfoa za industriju, kao pamuka i drugih kolonijalnih artikala, a u poslednje vreme i vune, potrebne za sukna, koja se uvažala iz Engleske, Australije i Amerike. Tako je na zapadnom delu Madagaskara obraćena naročita pažnja odgoju ovce »Merino*, da bi se na taj način oslobodila francuska industrijja od uvoza strane vune. Isto tako se u Dahomeji preduzimaju opsežne mere za proizvodnju pamuka bez navodnjavanja, za koji industrijsko preduzeće Georges Koechlin u Belfort-u tvrdi, da ima sve dobre kakvoće amerikanskog i engleskog pamuka. Zatim se poklonila naročita pažnja zameni naftinih proizvoda, koji se upotrebljavaju za pogon motora. Već 1922. godine parlamenat raspravlja projekat zakona o »Carburant national«. Ovo pitanje dobilo je svu svoju važnost padom franka, i mnogi pokušaji su došli kao rezultat istraživanja, a o uspehu je mišljenje podvojeno: jedni u tome gledaju veliku nadu, naročito u slučaju rata, pošto Francuska ne poseduje naftinih fzvora, — a drugi opet predviđaju već sve šume uništene radi pravljenja drvenog ugljena, koji treba da bude taj »Carburantnational «. To pitanje zamene naftinih extrata rednim nacionalnim, domaćim proizvodom, zainteresovalo je i francuske šumare, naročito s razloga, što novo perfeetioniranje automobilskih i drugih motora kod voznih kola cilja na zamenu sa drvenim ugljenom — koji bi liferovale privatne, opštinske i državne šume. Tako je, tim povodom, Henri Lafosse, bivši inspecteur šuma, dao Akademiji Agrikulture jedno interesantno saopštenje o produkciji drvenog ugljena, dobijanog spaljivanjem u jamama i destilacijom u zatvorenim kotlovima. Od 1861. do 1911., kaže Lafosse, potrošnja drvenog ugljena smanjila se je za 75%, dok se je potrošnja kamenog ugljena utrostručila. Ovo padanje potrošnje drvenoga ugljena pogodilo je naročito privatne šumo-posednike, koji su exploitiraH |
ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I Šumska industrija i trgovina svoje šume kratkim ophodnjama i to kao niske šume. U izvesnim krajevima prodajna cena niskih šuma, koje su davale većinom materijal za ugljen (charbonnette), jedva su pokrivale troškove seče, izradbe i prevoza. Zabrinutim privatnim šumo-posednicima je govoreno: napustite nisku i srednju šumu sa kratkom ophodnjom, proizvodite građevno I tvorivo drvo — za koje ćete lako naći kupce! Ali noviji pronalasci kemije su ublažili položaj ovih privatnih šumo-posednika, jer se za hartiju počelo upotrebljavati drvo slabih dimenzija, zatim destilacija drveta u zatvorenim kotlovrma daje nezavisno od ugljena acetilenske produkte i metilen, potom extrati taninski i naposletku pokušaji za proizvodnju špiritusa iz drveta, u čemu je uzelo učešća i »La Société des Agriculteurs de France«, koje je izrazilo želju, da se drvo uvrsti u sirovine za proizvodnju špiritusa. Danas, kaže Lafosse, drveni ugljen privlači svu pažnju. Od ... nekoliko godina traži se način njegove upotrebe za proizvodnju plina, koji bi služio za pogon tracteur-a, pa čak i lokomotiva. Više primena gazogene-a kod tracteur-a i kamiona bilo je ostvareno sa uspehom, naročito od firme »Oazes« iz Lyona i »La société française de matériel agricole de Vierzon. Izgleda da je ovo pitanje u poslednje vreme učinilo veliki napredak. Hemičar Imbert, alsašanin, pronašao je način pogona motora kod tracteur-a, pa čak i turističkih kola. Aparat nije više težak, nespretan, nezgodan zbog vrio delikatnih delova za triažu i filtražu, za koji je potreban čitav sat i više da se stavi u pokret — već je to aparat vrlo prost, sastoji se iz kutije, nameštene na zadnjem kraju kola, vrlo skučenih dimenzija, težeći samo 15 kg. Ovaj aparat nema više potrebe za carburateurs, stavlja se u pogon za 2 minute, a opasnost požara i zagušivanja tako reći ne postoji. Doduše progres nije još dovršen, ali je sigurno, da je period tumaranja završen, i način će Imbert-ov biti sve više i više primenjivan za pogon motora. Za svaki slučaj, sopstvenici šuma treba da se zainteresuju za posiedice ovog pronalaska, koji će trgovinu drvenog ugljena i drva manjih dimenzija više nego probuditi — uskrsnuli. Pijaca izgleda da ga escomptira unapred, sudeći po skakanju cena, koje se skoro pokazalo. Za više od 20 godina quintal drvenog ugljena se prodavao, nepromenjivo po ceni od 10 franaka, u 1924. vredeo je, u magazinu u Parizu, 14 franaka. Actuelno dosiže u Parizu cenu od 35 pa čak i 40 franaka! Po mišljenju negocianata uzrok skakanju cene nije samo pad franka, nego također i naročito razvitak escompte potrošnje drvenog ugljena za proizvodnju gazogene-a. Cene drvenom ugljenu će još skakati možda, ali uvek će postojati između cena benzina, petroleuma i dr. i cene plina od drvenog ugljena tolika razlika, da će publika uvek uzimati jeftiniji produkt. Godišnji etat francuskih šuma dovoljan je, da se zadovolje potrebe automobilske industrije, pošto su experimenti, činjeni u Lyonu, pokazali, da 15 kg drvenog ugljena mogu nadomestiti 20 1 tečnosti. Ova ekvivalenca ne predstavlja jednu konstantu; odnos varira prema tipu kola, ali ipak iz ovoga se može izvesti tražena solucija. Prema ovome koeficijentu 4,500.000 quintala, ili okruglo 5,000.000 quintala biće potrebno, da se nadomesti godišnja potrošnja tečnosti. Normalni etat šumskih masiva biće dovoljan da se vrlo lako podmiri potreba potrošnje. Odnos između potrebe i etata je 1 :2. |