DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1924 str. 8     <-- 8 -->        PDF

390 Gospodarenje u bos. herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljivanje


se izgubile hiljade hektara šume kao n. pr. u cazinskom kotaru.
Ovdje je tako zvani državni šumski posjed iznašao u 1897. okruglo


10.000 ha, dok danas čini samo 7000 ha, t. j . za 30% manje. Naz^u
25 godina bile su to krasne hrastove i kestenove srednje i niske
šume. Ove, uređene za potrajno gospodarenje s 30 god. obhodnjom,
bile su već 1910. god., dakle nakon 12 god., isječene i pretvorene
u šikare i tako je dovedeno u pitanje drvarenje i opstanak
onog prenapučenog kraja, koji se sada služi kupnjom drveta iz granične
»Petrove gore« (Hrvatska).
Tvrdim, da je izlučenje općinskih šuma u svoje vrijeme usl!
jedilo bilo, ne bi do ovog stanja došlo, a u najmanju ruku održalo bi
se barem prijašnje stanje.


Pošto je opće poznato, da je za podizanje šuma glavni uvjet
isključenje paše, može se stvoriti slika, sa kakvim se poteškoćama
mora šumar ovdje boriti oko podizanja ovih zapuštenih, a
većinom baš radi što bolje i veće paše što vatrom, a što sjekirom
poništenih šuma.


Za ilustraciju toga može poslužiti opis iz šematizma jedno?
franjevca prošlog stoljeća, koji gilasi:


»Što se šuma tiče, to je dan danas jedva moguće naći pojedino
stablo na golim bregovima većinom, a osobito je to na jugu,
gdje je to udaljeno i vrlo teško do drveta doći. Haranje još netaknutih
šuma vatrom za stvaranje kukavnih krčevina i neograničena
sječa drveta za ćumur i krečane, bezobzirna kreša za lisnike i sječa
građe, koja se je u ovo doba znatno pojačala, prisvajanja i ograd"


— su dovoljni razlozi, da su naša brda i bregovi opustošena i gola.
Neka se ne misli, da mi svećenici, jedini prosvjetitelji u našoj župi
i narodu ne svjetujemo, da šumu čuva i goji, ali je to glas vapijućeg
u pustinji«.
K tomu se mora uzeti još u obzir, da je kod ovdješnjeg naroda,
koji pretežno živi u brdskim krajevima i glavna mu ]e privreda
stočarstvo, ovo osnovano % na najširoj i najslobodnijoj bazi
paše, te ovo vrši kao i samo obrađivanje pretežno mršavog tla, —
čije je poboljšanje baš radi toga obično trošenjem vrlo ekstenzivno,
pa će se moći stvorit slika privrženosti pučanstva njegovom blagu,
kao jednom od glavnih uvjeta njegovog opstanka.


Zbog neprestanih nemira i proganjanja u ovim zemljama
kroz vijekove se nije mogao posvetiti težnji zemlje, nego je priljubio
svoje stado već i radi toga, što je u svakom slučaju, ostavljajući
rođenu grudu, mogao ga ne samo sobom uzeti, već je u njemu
nalazio i zalog bolje budućnosti.


Uočivši sve to može se stvoriti slika ovdješnjeg šumskog gospodarenja,
te, kao što je gore navedeno, bez dovoljnih mjera za
zaštitu šuma, nije ni malo pretjerana tvrdnja, da se rub šume na m´ezinu
štetu sve više sužava. Ovo nam svjedoče i dnevne molbe
naroda za proširenje njihovih prava služnosti drvarenja i paše i
tamo, gdje se to do sada nikada nije vršilo.


Razvitak stočarstva u ovim pokrajinama vidi se iz priležeće
tablice o stanju stoke za vrijeme od 1879.—1910. jer podaci zadnjeg