DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


čin, po kojemu treba izračunati etat. U toj instrukciji istina nalazimo
detaljne odredbe o odnošaju taksacije prema upravi, formalnom postupku
prilikom revizije osnove, raznim predlozima, pripacima osnove,
riječju o svemu, što je potrebno, da se pravilno riješi kompleks
tolikih pitanja, dok jedino ne nalazimo propisa o tom, kako se
obračunava etat.


Za uređivanje šuma postoji u Saskoj posebni taksacioni zavod
(Forsteinrichtungsanstalt), koji je od uprave posve neovisan. Dugogodišnja
tradicija, stalan pravac i sistem rada izgrađen dugačkom
praksom, čine izlišnim izdavanje nekih naročitih propisa za obračun
etata. čini se, da je praksa stvorila tako solidan i opće poznati
sistem, da je u Saskoj nepotrebno izlagati ga još u nekoj naročitoj
instrukciji. Običaj i sam način obračuna etata, čini se, da je tačno
opisan u Judeichovoj8 i Martinovoj4 knjizi o uređivanju šuma. Osim
toga je Martin5 u posebnoj raspravi opisao razvoj saskog taksacionog
sistema, pa smo se kod prikaza saske metode, poslužili spomenutim
djelima. Razvoj saske metode najbolje prikazuje borbu i način,
kojim su nastale sadanje moderne metode uređenja. Krivo bi
bilo misliti, da je te metode netko »pronašao«, što je slučaj sa
Hundeshagenom, Heverovom, Brevmanovom i Karlovom metodom.
Moderne metode nisu nastale spontano, kao produkat slučaja ili svijetlog
trenutka, — što je geneza većine pronalazaka — nego su se
uslijed potreba života, postepeno razvile iz prijašnjih metoda kao teoretska
kanzekvencija dugogodišnjih, praktičnih nastojanja, pa će
biti od interesa, ako ih ukratko promotrimo od njihovog postanka.


Postupak, po kojem se nekada u Saskoj obračunavao etat. pripadao
je prvobitno šestarskim metodama. Kad je Cotta 1811. godine
došao u Sasku, polagao je iz početka najveću važnost na sastav
sječne osnove, dakle na ustanovljenje visine etata. Prilikom periodičnih
revizija pokazalo se, da se odredbe primarne gospodarske
osnove ne slažu s novim potrebama. Naročito se opazilo, da se onaj
okvir, koji je bio odreen općim sječnim redom, pokazao preuskim;
za što dulje vremena unapred se nešto određivalo, to su mutnije i
nesigurnije postajale odredbe osnove. Prilikom revizija sve se više
rađala spoznaja, da one nisu samo formalni nastavak prijašnje osnove,
nego, da se kod svake revizije ima zapravo sastavljati nova
osnova. Tim povodom, sve se više ukazivala potreba, da se dispozicije
ne stvaraju za daleku budućnost, nego najviše za 10—20 godina.


Kod toga se polagala naročita važnost na dosađanji etat i upliv,
kojega je ovaj vršio na opće stanje šume. Uz to se upoznala štetnost
dugačkih, potpunih sjekoreda, pa su se na mjesto njih osnivali
kratki nizovi sječina, čime je čitavo gospodarenje postalo gipko i
elastično. Na mjesto općeg sječnog reda i dodjeljivanja površina či


3 Juđeich-Neumeister: Die Forsteinrichtung, 1922; strana 415—442.
4 Martin: Die Forsteinrichtung, str. 237—243.
5 Martin: Die Fortbildung des Sâchs.-Forstetnrichtungsverfahrens, Berlin


1920.
Neumeister: Die Forsteinrichtung đer Zukunft 1900.