DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma 455 tavih okružja svakoj pojedinoj periodi, počelo se površine odsjek a dodjeljivati samo prvom razdoblju, a ostalim se periodama samo sumarno prepuštala preostala površina. Jedino, kod sasma novih uređivanja, gdje nedostaju svaki podaci o prošlosti, trebalo je ustanoviti etat gledanjem u dalju budućnost, pa se opća sječna osnova sastavljala za 3—4 razdoblja. Težište potrajnosti sve se više prenašalo na razmjer dobnih razreda, uslijed čega je i taj način obračuna etata nazvan »metodom dobnih razreda«. I ako ta metoda i ; iyt šesdesetih godina prošlog vijeka nije još bila potpuno izrađena, ipak je pripada zasluga, da je šumu i šumsko gospodarenje u Saskoj oslobodila okova šestarskih metoda i krivih teorija. Nu i toj je metodi još manjkala prava težnja, dla dovede do pravog uvaženja principe sastojinskog gospodarenja i da na tom temelju obračunava etat; ona je jednako, kao i ostale, polazila od cjeline . Uza sve to je i ovako emancipovana metoda bila sposobna za daljnju evoluciju. Judeichovaj e zasluga, što je za obračun etata kao izlazna tačka uzeta s a s t o j i n a. Sve ostale prijašnje metode prosuđuju čitavo stanje šume, bilo po površini, ili drvnoj masi, ili uvažuju oboje zajedno, pa iz toga sumarnog stanja izvode etat gospodarske jedinice. Na stanje pojedinih sastojina i na njihove potrebe osvrću se tek u drugom redu. Nova saska metoda polazi od sastojine kao jedinice; ona operiše sa sastojinom i na njenom stanju utvrđuje dopustivi etat gospodarske jedinice. Bitnost te metode sastoji se u tome, što se služi i elementima, koji se mogu i statički pretstaviti i dokazati, nu ipak tako, da taksator nije na njih strogo vezan. Obračun etata ima više karakter procjene (Gutachten), kod čega se uvažuju i sve imponderabilne veličine. Sam postupak kod obračuna etata je slijedeći: Na osnovu približnih računa ustanovi se financijalna ophodnja za tipične normalne sastojine. Uvaživ i druge faktore, koji uplivišu na visinu ophodnje, odrede joj se neke uže granice, pa se odabere ona, koja će danim prilikama najbolje odgovarati. Kad je ustanovljena ophodnja, može se lako odrediti normalna sječna površina jedne periode. Na osnovu bilježaka, navedenih u taksacionom manualu i uz pomoć sastojinske karte, određuju se sastojine, koje mogu da dođu do sječe u slijedećih 10 ili 20 godina. Prema opće poznatoj Judeichovoje šemi, propisivanje se vrši slijedećim redom: 1.) Sastojine, koje je iz gospodarskih razloga nužno posjeći {Loshiebe, sječine za skraćenje sjekoreda, prekidanje suvislih kompleksa starih šuma). 2.) Sve sastojine, koje su odlučno zrele za sječu. 3.) One sastojine, koje za volju sječnog reda treba posjeći i konačno 4.) One, čija je zrelost prema postotku zrelosti, dvojbena. ´ Judeich-Neumeister: Die Forsteinrichtung, str. 428. |