DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma 455


tavih okružja svakoj pojedinoj periodi, počelo se površine odsjek a
dodjeljivati samo prvom razdoblju, a ostalim se periodama samo
sumarno prepuštala preostala površina. Jedino, kod sasma novih
uređivanja, gdje nedostaju svaki podaci o prošlosti, trebalo je
ustanoviti etat gledanjem u dalju budućnost, pa se opća sječna osnova
sastavljala za 3—4 razdoblja. Težište potrajnosti sve se više
prenašalo na razmjer dobnih razreda, uslijed čega je i taj način obračuna
etata nazvan »metodom dobnih razreda«.


I ako ta metoda i ; iyt šesdesetih godina prošlog vijeka nije još
bila potpuno izrađena, ipak je pripada zasluga, da je šumu i šumsko
gospodarenje u Saskoj oslobodila okova šestarskih metoda i
krivih teorija. Nu i toj je metodi još manjkala prava težnja, dla dovede
do pravog uvaženja principe sastojinskog gospodarenja i da
na tom temelju obračunava etat; ona je jednako, kao i ostale, polazila
od cjeline . Uza sve to je i ovako emancipovana metoda bila
sposobna za daljnju evoluciju.


Judeichovaj e zasluga, što je za obračun etata kao izlazna
tačka uzeta s a s t o j i n a. Sve ostale prijašnje metode prosuđuju
čitavo stanje šume, bilo po površini, ili drvnoj masi, ili uvažuju
oboje zajedno, pa iz toga sumarnog stanja izvode etat
gospodarske jedinice. Na stanje pojedinih sastojina i na njihove potrebe
osvrću se tek u drugom redu. Nova saska metoda polazi od
sastojine kao jedinice; ona operiše sa sastojinom i na njenom stanju
utvrđuje dopustivi etat gospodarske jedinice. Bitnost te metode
sastoji se u tome, što se služi i elementima, koji se mogu i statički
pretstaviti i dokazati, nu ipak tako, da taksator nije na njih strogo
vezan. Obračun etata ima više karakter procjene (Gutachten), kod
čega se uvažuju i sve imponderabilne veličine.


Sam postupak kod obračuna etata je slijedeći:
Na osnovu približnih računa ustanovi se financijalna ophodnja
za tipične normalne sastojine. Uvaživ i druge faktore, koji uplivišu
na visinu ophodnje, odrede joj se neke uže granice, pa se odabere
ona, koja će danim prilikama najbolje odgovarati. Kad je ustanovljena
ophodnja, može se lako odrediti normalna sječna površina
jedne periode.
Na osnovu bilježaka, navedenih u taksacionom manualu i uz
pomoć sastojinske karte, određuju se sastojine, koje mogu da dođu
do sječe u slijedećih 10 ili 20 godina. Prema opće poznatoj Judeichovoje
šemi, propisivanje se vrši slijedećim redom:
1.) Sastojine, koje je iz gospodarskih razloga nužno posjeći
{Loshiebe, sječine za skraćenje sjekoreda, prekidanje suvislih kompleksa
starih šuma).
2.) Sve sastojine, koje su odlučno zrele za sječu.
3.) One sastojine, koje za volju sječnog reda treba posjeći i
konačno
4.) One, čija je zrelost prema postotku zrelosti, dvojbena.


´ Judeich-Neumeister: Die Forsteinrichtung, str. 428.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


Suma površina i drvnih rnasa svih sastojina, navedenih pod


tačkama 1—4.), daje etat šume za 10 ili 20 godina, kod apsolutnog


sastojinskog gospodarenja.


Za mala gospodarstva, koja nemaju pretenzija na potrajnost,


nego s kojima se p r e k i d n o gospodari, ne treba nikakovog dalj


njeg regulatora za ograničenje gornjeg etata. Drugačije je kod ve


likih šuma, gdje nije moguće prekidno gospodarenje radi prodajnih,


radničkih i fiskalnih razloga i gdje se mora do neke granice voditi


računa i o potrajnosti. U takovim je slučajevima potreban neki regu


lator, koji će taj predloženi etat suziti u uže granice i dovesti u sklad


sa cjelinom.


Ulogu toga regulatora vrši razmjer dobnih razreda.
Ako je taj razmjer približno normalan, tad je granica etata normalna
površina periode. U protivnom slučaju, kod abnormalnog razmjera
klasa starosti postupa se drugačije; tu već nije moguće oštro odrediti
granicu etata, nego se označuju maksim a iminim a površine
koja se smije iskoristiti u jednom razdoblju.


Razmjer donih razreda nastupa i ovdje kao regulator za visinu
etata i to indirektno putem površine. Kreće li se etat, koji proizlazi
iz sastojinskih prilika, unutar tih granica, tada nema nikakve bojazni
protiv njegovog iskorištenja. U slučaju, da ni minimum etata ne bi
bio ispunjen sastojinama navedenim pod tačkama 1—3), tad se više
dotira iz sastojina dvojbene zrelosti.


Ako je već sastojinama pod 1—3.) maksimum etata po površini
polučen, ili šta više i prekoračen, tad se sastojine pod 4.) uopće ni ne
uvrštuju u predlog sječa. Prema tome je etat jednak sumi drvnih
masa, koje se nalaze na onoj površini, koja se u smislu njenog regulatora
smije dodijeliti odnosnom razdoblju. Prirast na drvnoj masi
kao i gubici kod izrade djeluju modificirajući na procijenjenu drvnu
masu. Razumije se samo sobom, da se jednako kao i kod starije šaške
metode uvažuje i dosadanji etat i ujedno se promatra upliv, kojega
je vršio na opće stanje šume.


Recept, koji bi vrijedio za sve slučajeve, ne može se naravno
propisati, nu princip ovih metoda je ovim ukratko izložen.


Kraj regulatora površine, dade se uz označeni maksimu m
i minimu m etata površine još i pomoću koje formule razviti regulator
mase. J u d e i c h međutim daje prednost samo regulatoru
površine. Sam način obračuna etata u Saskoj izgleda dosta primitivnim,
pogotovo ako uvažimo, da se i procjene drvnih masa obavljaju
okularno i da se etat površine kalkuliše na osnovu konkretnih
boniteta stojbine i sastojine. Nu s druge strane ne smije se zaboraviti,
da se u Saskoj vodi već preko 100 godina intenzivno i uredno
gospodarstvo, kod kojega se polaže velika važnost na kulture i


njegu sastojina (čišćenja i prorede).
Nadalje ne smije se ni to zaboraviti, da je sadanji razmjer
dobnih razreda saskih državnih šuma dosta bliz normalnome, pa je
godine 19087 iznašao:


7 Martin: Die Fortbildung i t. d., strana 54.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma
Na dobni razred starosti 1—20 g. otpada: 27-2% šumske površine,


21—40 « « 22-3%
41_60 « « 23´9%
« 61—80 « « 16-4% «
« 81—100« « 6-6% «
« preko 100« « 3*6% « «


Lojalno govoreći mora se priznati, da je taj približno normalni
razmjer dobnih razreda stvoren tek silnim žrtvama u prošlosti i to
u glavnom pomoću šestarskih metoda. Sad je već lakše gospodariti
na takovim temeljima, pogotovo u pretežno smrekovim šumama sa
čistom sječom.


2. Bavarska.8
Prema Micklitzu su odredbe ove instrukcije o obračunu
etata, od sviju sličnih propisa najdetaljnije i najiscrpnije, pa pokazuju
sve odlike moderne metode uređenja. Taksacioni sistem prilagođuje
se svrsi gospodarenja bavarskih državnih šuma, pa se zahtjevi
potrajnosti stavljaju kao potpuno ravnopravni principima
ekonomske prirode.


Temelj za prosuđivanje dopustivog etata jest površina i raz
mjer pojedinih dobnih razreda. Za visoke šume, sa kojima se gospodari
na način sječina (Schlagweiser Hochwald), sastavljaju se
skrižaljke o razmjeru dobnih razreda sa periodama od 20 godina;
svaka se perioda dijeli na dva polurazdoblja od 10 godina. Kao starost
uzima se gospodarsko, a ne fizičko doba.


Stanje i sastav pojedinih dobnih razreda (razmjer smjese,
obrast, bonitet tla), predočuju se osim toga i grafičkim prikazima.
U tim grafikonima leži temelj za prosuđivanje dopustivosti etata; u
njima se ujedinjuju principi sastojinskog gospodarenja, koji su mjerodavni
za opseg sječa, sa nastojanjima razmjera dobnih razreda,
koji nastupaju kao regulator površine sječe u jednom razdoblju.
Kod tog ograničenja onog etata, koji proizlazi iz principa sastojinskog
gospodarenja treba nastojati, da prestare sastojine ne čekaju
još dugo na sječu, a s druge strane, da se ne propisuju za sječu nezrele
sastojine. Nadalje treba izbjegavati prevelika kolebanja etata
radi prodajnih i radnih prilika, lokalne potrebe, a konačno treba nastojati,
da se vremenom poluči normalan razmjer dobnih razreda,
ukoliko je to iz gospodarskih razloga provedivo.


Za odmjeru površine, koja se može u slijedećih 20 godina iskoristiti,
mjerodavna je u prvom redu površina sada već zrelih šuma
kao i onih, koji će za to vrijeme polučiti svoju sječhu zrelost. Dopustivost
otstupa od normalne površine periode istražuje se na temelju
razmjera i stanja pojedinih dobnih razreda. U pravilu


8 Anweisung fur die Forsteinrichtung in den kônig. bayerischen Staatswaldungen.
1911. Metoda je prikazana prema navodima spomenute Mieklitzove
knjige, strana 16.


Vidi također Martin: Forsteinrichtung str. 233.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


treba da je etat površine za slijedeće razdoblje toliki, da uzmogne
udovoljiti svim hitnim sječama (sa iznimkom sastojina dvojbene zrelosti)
već za vrijeme prvog polurazdoblja; s druge strane valja zapriječiti
negospodarsko gomilanje prestarih sastojina na većoj površini.
Daljnje ograničenje površine sječa u slijedećih 20 godina,
dolazi do izražaja u odredbi, da sječe ne smiju biti veće od ukupne
površine zrelih sastojina, kao i onih, čiia je sječa potrebna radi sječnog
reda i konačno takovih sastojina, koje će za to vrijeme olučiti
svoju sječnu zrelost. U glavnom za pojedine slučajeve divergencije
od normalnog razmjera dobnih razreda nema naročitih propisa.


Ova instrukcija jednako kao i ona, po kojoj se uređuju šume
kneza Schwarzenberga, s kojom ćemo se doskora upoznati, zahtijeva,
da se razvija grafička predodžba o uplivu predloženih sječa
na budući razmjer dobnih razreda; u tu se svrhu ustanovljuje i plošna
starost (Flâchenalter) pojedinih dobnih razreda. Da se osigura
nesmetano gospodarenje i da se upravniku dade neka sloboda kretanja,
koja je apsolutno potrebna kod pretežno prirodnog pošumljivanja,
ne uvrštuje se u sječnu osnovu samo površina, dovoljna za
slijedećih 10 godina, nego ona čitave jedne periode. Time je upravniku
osiguran slobodan izbor sječina prema stanju i napredovanju
prirodnog pošumljenja, čime je učinjen znatan napredak prema t.
zv. slobodnom gospodarenju. Kontrola o pridržanju etata
površine, treba da se obavi nakon 10 godina, čime dobiva sječna
osnova karakter drvosječnog predloga (Hiebsentwurf).


Izbor sječina prepušta se upravniku, koji je obvezan,
da se pridržava regulatora u pogledu drvne mase.


Sastojine se privadaju do sječe slijedećim redom:


a) Prezrele, prestarjele sastojine, kao i one, koje su u prijašnjem
deceniju progaljene u svrhu prirodnog pošumljenja.


b) Manji ostaci starih sastojina u pomladnim sječinama i manje
množine zaostalih sjemenjača.
c) Sastojine lošeg obrasta kao i one, koje ne odgovaraju stojbini.


d) Manje sastojine radi nepovoljnog položaja u sjekoredu.


e) Progale uz rubove šuma za tvorbu plašta u svrhu obrane
protiv vjetra.


i) Progalne i prozračne sječe, da se osigura razmjer smjese u
sastojinama, koje još nisu zrele za sječu.


g) Sastojine dvojbene zrelosti za sječu.


Površine sastojina navedenih pod a—f, smatraju se maksimalnom,
gornjom granicom etata za prvi decenij.


Etat izražen u drvnoj masi glavnog prihoda, prema kojem se
sastavlja specijalna sječna osnova, izračuna se kao «produkt poprečnog
sječivog prihoda i površine, koja odgovara godišnjoj sje




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma 459


čini«. Prvi faktor dobije se na taj način, ako se čitava drvna masa


razdijeli sa predloženom površinom sječe. Manje sječe zaostalih


sjemenjača, smatraju se kao nadopune glavnog užitka, koji je nešto


manji, radi nepotpunog obrasta starih sastojina. Time se želi ispra


viti netačnosti, koje proizlaze iz operisanja sa konkretni m po


vršinama.


Karakteristika bavarske industrije leži u tome, što se zahtjevi


sastojinskog gospodarenja smatraju posve ravnopravnima s onima


potrajnosti; nadalje, što se regulator etata izraženog površinom, ne


uzima direktno za ograničenja etata, koji proizlazi iz principa sasto


jinskog gospodarenja, nego se njime samo ograničuju godišnje sječe


osnove, koja je sastavljena u većem opsegu. Time se daje upravniku


veća sloboda u izboru svojih sječina. Upravo takovim liberalnim od


redbama dobiva bavarska instrukcija značenje jednog potpuno mo


dernog postupka.


3. Pruska.
Ova je posljednja od svih njemačkih država definitivn o
napustila kombinovanu metodu, kad je instrukcijom iz godine 1912.9propisala novi način obračuna etata. Nu i ova nova instrukcija nije
se mogla sasma osloboditi starih tradicija i načela, koja su prijašnje
šestarske metode, tako rekuć uklesale u prusko šumarstvo. Dok kod
svih dosada navedenih metoda, principi sastojinskog gospodarenja
dolaze više ili manje na prvo mjesto, to se u ovoj, daje prednost potrajnosti,
pa se vremenski red kod uređenja neke šume naročito
naglašuje.


Instrukcija, kako se čini, hotimice ne zalazi u detalje, već prepušta
taksatoru veliku slobodu, što je i opravdano kod solidne izobrazbe
osoblja. Za osiguranje potrajnosti temelj je razmjer dobnih
razreda, čije se stanje specificira prema pojedinim vrstama drveća.
Glede obračuna etata glasi propis, da prvom razdoblju treba dodijeliti
toliko sastojina, dok se ne ispuni normalna površina jednog razdoblja.
Kod abnormalnih je prilika ta odredba modificirana u istom
smislu kao i kod ostalih instrukcija, gdje se dopustiva površina sječe
određuje kalkulacijom, nu kod čega treba uvažavati i
potrebe budućnosti.


Etat se izračunava samo za jedno razdoblje, a jednak je drvnoj
masi dodijeljenih sastojina, uvećanoj za prirast do polovice razdoblja
i umanjenoj gubicima kod izrade stabala. Njezi i uzgoju sastojina
kao i tvorbi kratkih sjekoreda, posvećuje se najveća pažnja.


Ne samo naglašivaje potrajnosti. nego i neke ostale odredbe
jasno svjedoče, da je cijeli sistem vrlo oprezan i ponešto konzervativan,
što je donekle uvjetovano i samim karakterom šuma.


" Anweisung zur Ausfiihrung der Betriebsregelungen in den preussischen
Staatsforsten 1912.; obrađeno prema navodima citiranog Micklitzovog djela.


Vidi također: Martin: Foisteinrich´tung 1910. str. 223.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 26     <-- 26 -->        PDF

460
Uređivanje državnih šuma


4. Baden.
Sadanji postupak kod obračuna etata, razvio se daljnjom iz


gradnjom instrukcije iz godine 1878, a sastoji se ukratko u slijede


ćem:


Na osnovu opažanja prilikom vanjskih radova, o zrelosti sastojina,
potrebi prirodnog pošumljenja i sječnom redu, sastavlja se prema
principima sastojinskog gospodarenja privremen i sječn i
p r e d 1 o g11 (Vorlâufiger Hiebsplan), u koji se uvrštavaju sastojine
slijedećim redom:


a) Hitno potrebne sječe prestare, prezrele sastojine, koje
treba što prije iskoristiti.
b) Potrebne sječe sastojine, u koje je uvedeno prirodno pošumljenje
ili koje se za volju sječnog reda moraju iskoristiti.


c) Sastojine dvojbene sječne zrelosti, a to su one, koje će u slijedećih
10 godina polučiti svoju sječnu zrelost ili koje se moraju djelomice
iskoristiti, da se uvede pošumljenje.


Zaostale sjemenjače i pričuvci unašaju se samo sa svojom drvnom
masom, prema potrebi sječe, u koju od navedenih kategorija


Kod sastojina, čija se čitava drvna masa ne će iskoristiti, unaša
se u prediog samo onaj dio površine, koji odgovara masi. koju namjeravamo
iskoristiti. Gdje površina sječe nije u prirodi oštro omedašena,
što je slučaj kod prirodnog pošumljenja, to se kao était uvrštuje
ona površina, koja odgovara predloženoj drvnoj masi. U raznodobnim
satojinama, dodjeluje se često dijelovi jedne te iste čestice,
raznim grupama u pogledu hitnosti sječe.


Da se prosudi, je li etat izražen privremenim sječnim prediogom,
odgovara načelima potrajnosti, treba ga sravniti sa:


1) Poprečnim sveukupnim prirastom (Gesamtdurchschnitszuwachs,
d G z), o kojemu daje pregled opći opis sastojina. Pošto se
taj prirast izračuna, pomoću normalnog sječnog doba, to on pretstavlja
gornju granicu sposobnosti prirašćivanja.


2) Sveukupnim tekućim prirastom (IGz): ovaj predstavlja .;.
drvnu masu, koja se smije posjeći, a da se sadanja zaliha gospodarske
jedinice ne uveća ni ne umanji.


2.) Normalnom sječnom površinom - X10 kod čiste sječe.


4.) Sječivim prihodom, koji odgovara normalnoj sječini


- X 10 X m gdje »m« znači popriječnu drvnu masu pa 1 ha. uvećanu
za prirast, kroz vrijeme od 5 godina.
Definitivni se etat dobije, ako se sravne i dovedu u sklad odredbe
privremenog sječnog predloga s onima pod 1—4; kod toga
regulisanja etata, naročiti obzir treba uzimati na razmjer dobnih razreda.
U tu se svrhu ispituje sadanje stanje, pojedinih dobnih razre


10 Dienstamveisung tiber Forsteinrichtung in den Domanen, Oemeinde und
Kôrperschaftswaldungen des Grossherzogtums Baden, 1912.


11 Spomenuto deilo, str. 22.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma 4b 1


da sa normalnim. Treba nastojati, da se normainost dobnih razreda
poluči po površini i po drvnoj masi. Na međusobni položaj pojedinili
dobnih razreda treba uzimati naročiti obzir.


Obračun etata za gospodarsku jedinicu, koja ima normalnu
množinu dobnih razreda, ne zadaje naročitih poteškoća. Za abnormalne
se prilike ne može utvrditi neko općenito pravilo, koje bi
važilo za sve slučajeve. Manjkaju li srednjedobne sastojine, to ovisi


o snazi prirasta i stanju starijih sastojina, kako dugo ćemo ih još
držati. Ne pokazuju li dovoljnog prirasta, tad ih treba što prije iskoristiti;
kod toga treba držati u vidu: mogućnost unovčenja, radne
prilike, stalnost (Stetigkeit) gospodarenja i potrebe vlasnika šume.
Manjak starijih, sječivih sastojina nadomješta se sječom mlađih, u
koliko su se ove već približile svojoj hnancijalnoj zrelosti.
Kod potpuno abnormalnog razmjera, dobnih razreda, osobito
ako je velik manjak srednjodobnih sastojina, to se za osiguranje
potrajnosti sumarno sastavlja pregled o razvoju površine dobnih
razreda i njihovih masa za najbliže periode, ukoliko to upliviše na
visinu sadanjeg etata. U takovom je slučaju dovoljno, ako polazimo
od općeg stanja šume. Iz sadanje srednje starosti i srednjeg boniteta
pojedinih dobnih razreda prosuđuje se drvna masa, koja će se
predvidno polučiti u doba sječe (sredini periode). Premještanje sastojina
iz jednog razdoblja u drugo nije potrebno. Dovoljno je, ako
se objasni, na koji način će se moći nadomjestiti eventualni manjci
drvne mase i gdje će trebati mijenjati etat najbližeg razdoblja. Tako
ustanovljeni etata ispituje se još konačno regulatorom mase pomoću
formule austrijske kameralne takse. Za određenje uporabnog
razdoblja, mjerodavno je stanje sastojina i razmjer dobnih razreda.


Premda se etat ispituje i pomoću regulatora površine, to se
ipak težište metode prenaša na normalnu i konkretnu drvnu masu
i prirast tako, da kombinacija sastojinskog gospodarenja s metodom
dobnih razreda (kalkulativno ustanovljenje etata izraženog površinom),
ne dolazi kod ovog postupka toliko u obzir. Tome će biti taj
razlog, što se u Badenu odavna obračunavao etat prema rašestarenju
masa (Massenfachwerk), pa je odatle ostala veća sklonost
računanju s masama nego li sa površinama. S druge strane većina
šuma pomlađuje se prirodnim putem (jelove sastojine sa dugačkim
pomladnim razdobljem), kod čega je jednostavniji rad sa masama,
nego sa površinom.


5. Hessen.12
Nasuprot Badenu, ovdje se opet uzima površina, kao regulator
za stupanj iskorištenja. Prema principima sastojinskog gospodarenja
predlažu se za sječu sastojine:


1. Prezrele i slabog prirasta.
2. Zrele za sječu i
12 Prema Mieklitzu, str. 25.
Vidi također Martin: Forsteinrichtung 1910. str 252.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


3. Dvojbene sječne zrelosti.
Regulator sječe je normalna površina jednog razdoblja. Kod
abnormalnog razmjera dobnih razreda otstupa se od normalne
sječine. Da se odredi veličina toga otstupa, ispituje se konkretni
razmjer dobnih razreda sa normalnim za 2—3 periode. Kod toga se
uvažuje srednja starost (Altersregulator), a ujedno se i novi etat
sravnjuje sa dosadanjim i konkretnim prirastom (Massenregulator).
Diferencije etata u pojedinim periodama, nastoji se po mogućnosti
izravnati.


Površine pojedinih dobnih razreda, specificiraju se prema vrstama
drveća radi njihove razne vrijednosti. Ta je odredba stvorena
iz naročitog obzira na hrastove sastojine, da se s njima što većma
ekonomski postupa.


6. Taksaciona instrukcija za šume kneza Schwarzenberga u
Čehoslovačkoj iz god. 1908.13
Taksacioni sistem, kao i čitavo gospodarenje sa šumama
kneza Schwarzenberga stoji na vrlo visokom stepenu i s pravom
se ističe kao uzor u svakom pogledu.


Jednako, kao i kod austrijske metode i ovdje se, odmah nakon
toga, što je taksator pomno obišao cijelu šumu i stvorio si jasnu
sliku o stanju sastojina, određuju sastojine, koje treba posjeći u slijedećih
10 godina. T o prethodn o određivanje sječina za slijedećih
10 godina obavlja se dakle prije , nego li se ispituje dopustivost
tih sječa s gledišta raznih regulatora. Kod toga obilaženja šume
i stvaranja suda taksatora intenzivno podupire i prati sam starešina
Uprave, koji je bolje informiran o stanju sastojina, uzgojnim
potrebama, izvozu, lokalnoj potrebi i ostalim aktuelnim pitanjima.


Sastojine se prema svojoj sječnoj zrelosti i potrebi sječe vr
staju slijedećim redom:


1. Sječe potrebne za tvorbu kratkih sjekoreda; nadalje, sječe
nužne da se otvori pristup do starijih i zrelih sastojina.
2 .Sastojine slabog obrasta i prirasta, a naročito one, koje ne
odgovaraju staništu, kao i takove, koje kvalitativno propadaju, ukoliko
su pristupačne.


3. Ostale za sječu zrele sastojine prema potrebi i stupnju
zrelosti.
4. Nezrele sastojine, uslijed lošeg položaja u sjekoredu.
5. Male sastojine, bez obzira na zrelost, koje se radi izjednačenja
moraju posjeći.
Sastojine uvrštene pod 2. i 3. tačku jasno svjedoče o uplivu momenata
sastojinskog gospodarenja na visinu etata. Odredbe tačaka


4. i 5. opet dokazuju, da se uzima previše obzira na konsolidaciju
13 Prema djelu: Mieklitz: Bestandeswirtschaft und Altersklassenmetoden,
Wien 1916., str. 11.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


sastojina. Pošto su međutim principi izloženi pod tačkama 1.—5. u
oštroj protivnosti sa zahtjevima potrajnosti. to instrukcija određuje,
da se više srezova (Reviere) spajaju u veće skupove, a u svrhu, da
se abnormalnosti dobnih razreda na velikoj površini izjednače.


Kod šuma, kojima je glavna svrha prihod, treba zahtjevima sastojinskog
gospodarenja dati prednost pred onima potrajnosti. Ustanovljena
visina prihoda, samo je kazal o za visinu etatai, a ne neka
obvezatna odredba za njegovu veličinu.


Predlog sastojina za sječu uglavnom se dakle sastavlja prema
principima sastojinskog gospodarenja. Da se utvrdi, je li potrebno i
dopustivo sve sastojine uvrštene u navedenih pet tačaka zaista i posjeći,
treba taj još donekle neodređeni etat ograničiti i stegnuti
u uže granice. Kao prvi regulator uzima se dosadanji etat, koji
ujedno služi kao neko mjerilo za buduće sječe. Kao drugi regulator
služi razmjer dobnih razreda; ovaj se prosuđuje na osnovu skrižaljke
dobnih razreda, koja se sastavlja na temelju konkretnih površina.
Na bonitet sastojina, koje se ne nalaze u pomladno m
razred u (slabiji obrast). ne uzima se nikakav obzir. To nije ni
potrebno, jer se sa sastojinama već odavna valjano i uredno gospodari,
a naročita se pažnja posvećuje kulturama i proredama tako,
da su stare sastojine većinom dobrog obrasta. Površine mješovitih
sastojina, koje se unašaju u skrižaljke dobnih razreda, ujedno se
razvrstavaju prema razmjeru smjese na pojedine vrste drveća.


Konkretne površine pojedinih perioda sravnjuju se sa normalnima
iste starosti. Kod približno normalih prilika uzima se kao granica
etata, normalna površina jedne periode. Kod abnormalnih prilika
određuje se kalkulativno gornja i doljnja granica etata površine,
unutar kojih se kreće budući prihod šume izražen u površini. U tu
svrhu pokušava se odrediti uporabno vrijeme, unutar kojega bi se
mogle izjednačiti konkretne abnormalnosti. Nadalje se ispituje hitnost
sječe pojedinih sastojina i mogućnost unovčenja. Kod toga se
pokusno izračunava, koliku bi starost dosegle sastojine u jednom
ili drugom slučaju, kakovo bi bilo njihovo stanje u doba sječe, mogu
li je bez većih gubitaka dočekati i konačno, ne dolaze li do sječe,
uslijed takovih dispozicija, prestarjele ili nezrele sastojine.


Kad je tako kalkulativno utvrđen regulator etata po površini,
tad se ispituje njegova dopustivost ra regulatorom mase. Taj
se dobije multiplikacijom prvoea sa geometrijskim sredniim sječnim
prihodom, pa se taj sravnjuje sa prijašnjim etatom. Na tom se
temelju sastavlja specijalna sječna osnova, čemu se ujedno prema
potrebi ispravlja prvobitni sječni predlog.


Konačno, da se prosudi, kakav će upliv vršiti sječe predložene
za slijedeće razdoblje na kasniji razvoj razmjera dobnih razreda, a
naročito, može li se očekivati rastenje ili padanje prihoda, crtaju se
grafikoni dobnih razreda i kalkulativno se prosuđuju prihodi za buduća
razdoblja. Pokaže li se kod toga, da će se razmjer dobnih razreda
u budućnosti popraviti, mogu se sadašnji etati ioš i pojačati,
ako to nije spojeno sa gubicima prirasta.




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 30     <-- 30 -->        PDF

464 Uređivanje državnih šuma


Kako vidimo, čitava je metoda jasna, jednostavna i duboko


promišljena kako kod sastava sječnog predloga tako i kod ograni


čenja etata pomoću regulatora površine i mase i konačno, što raz


matra budući razvoj razmjera dobnih razreda.


Sistem, po kojem se određuje etat, pretstavlja vrlo uspjelu
kombinaciju sastojinskog gospodarenja sa metodom dobnih razreda,
kod čega se daje prednost momentima sastojinskog gospodarenja.


7. Madžarska.
Ugovorom o miru izgubila je Madžarska najveći dio svoje
šumske teritorije. Izgubljene su šume ogromnog luka Karpata od
Bratislave do Oršove čitavim F.rdeljem i slovačkim Sredogorjem.
Preostalo je tek nešto šuma u Dunântulu, t. j. u kraju između Dunava
i Drave. Na taj je način gospodarska ravnoteža zemlje bila iz
temelja potresena, jer je ostalo premalo šume za velike potrebe
stepskog Alfolda. Taj manjak šume nastojao se nadomijestiti intenzivnijim
gospodarenjem i novim pošumljenjirna, stoga je razumljiva
Kaânova akcija : »E r d ô t a z A1 f o 1 d n e k« (sa šumom u Alfôld).


Ono, što šumarskim stručnim piscima nije uspjelo kroz dugi
niz godina, naime, da postignu izmjenu nesavremenog taksacionos:
sistema, učiniše to poratne prilike. Posve ispravno se opazilo, da
se intenzivnost produkcije može podići, jedino u onom slučaju, ako
se čitavi sistem gospodarenja radikalno promijeni. Ta je reforma,
posve prirodno, zadesila i taksacioni sistem, koji je iz temelja promijenjen
time, što je godine 1920. donesena nova instrukcija za izmjeru,
omeđašenje i uređivanje šuma. Da ne duljimo, navađamo tek
toliko, da je ta nova instrukcija izrađena uglavnom prema bavarskoj
instrukciji; uzete su dakle sve lijepe osobine bavarske instrukcije,
pa prema tome možemo da ocijenimo savremenost sistema, po
kojem se sada uređuju šume u Madžarskoj.


Razumije se samo po sebi, da je novom instrukcijom nestalo
onog zastarjelog poimanja o gospodarskoj jedinici, sjekoredu,
okružju i potrajnosti. Prema prikazu te nove instrukcije u Erdézeti
Lapok-u1 dobivamo dojam, da Madžarska ima sada jednu zaista
modernu instrukciju za uređivanje šuma.


Svratimo međutim pogled na drugu stranu. U državnim šumama
bivše ug. pole Monarhije još je uvijek na snazi onaj isti taksacioni
sistem, koji su već i sami njegovi stvaraoci odavna napustili
i koji se ni u ostalim zemljama sa naprednim šumarstvom više ne
primjenjuje. Stoga smatramo da je ispravno, ako ustvrdimo, da ne
samo razlozi stručne prirode, nego i interesi našeg narodnog i dr
žavnog prestiža imperativno zahtijevaju, da i mi svoj taksacioni
sistem modernišemo i da ga dignemo na dostojnu visinu.


1 Fekete Zoltân: Az .. crdôrendezési utasitâs ismertetćse ćs méltatâsa.
Erd. Lapok 1920. str. 538. (Prikaz i ocjena nove taksacione instrukcije, od nepoznatog
pisca). Nadalje nalazimo u Erd. Lapoku iz god. 1920. na str. 295—307,
članak: Az uj užem rendezési utasitâs ismertetése. (Prikaz o novoj taksacionoi
instrukciji).