DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


treba da je etat površine za slijedeće razdoblje toliki, da uzmogne
udovoljiti svim hitnim sječama (sa iznimkom sastojina dvojbene zrelosti)
već za vrijeme prvog polurazdoblja; s druge strane valja zapriječiti
negospodarsko gomilanje prestarih sastojina na većoj površini.
Daljnje ograničenje površine sječa u slijedećih 20 godina,
dolazi do izražaja u odredbi, da sječe ne smiju biti veće od ukupne
površine zrelih sastojina, kao i onih, čiia je sječa potrebna radi sječnog
reda i konačno takovih sastojina, koje će za to vrijeme olučiti
svoju sječnu zrelost. U glavnom za pojedine slučajeve divergencije
od normalnog razmjera dobnih razreda nema naročitih propisa.


Ova instrukcija jednako kao i ona, po kojoj se uređuju šume
kneza Schwarzenberga, s kojom ćemo se doskora upoznati, zahtijeva,
da se razvija grafička predodžba o uplivu predloženih sječa
na budući razmjer dobnih razreda; u tu se svrhu ustanovljuje i plošna
starost (Flâchenalter) pojedinih dobnih razreda. Da se osigura
nesmetano gospodarenje i da se upravniku dade neka sloboda kretanja,
koja je apsolutno potrebna kod pretežno prirodnog pošumljivanja,
ne uvrštuje se u sječnu osnovu samo površina, dovoljna za
slijedećih 10 godina, nego ona čitave jedne periode. Time je upravniku
osiguran slobodan izbor sječina prema stanju i napredovanju
prirodnog pošumljenja, čime je učinjen znatan napredak prema t.
zv. slobodnom gospodarenju. Kontrola o pridržanju etata
površine, treba da se obavi nakon 10 godina, čime dobiva sječna
osnova karakter drvosječnog predloga (Hiebsentwurf).


Izbor sječina prepušta se upravniku, koji je obvezan,
da se pridržava regulatora u pogledu drvne mase.


Sastojine se privadaju do sječe slijedećim redom:


a) Prezrele, prestarjele sastojine, kao i one, koje su u prijašnjem
deceniju progaljene u svrhu prirodnog pošumljenja.


b) Manji ostaci starih sastojina u pomladnim sječinama i manje
množine zaostalih sjemenjača.
c) Sastojine lošeg obrasta kao i one, koje ne odgovaraju stojbini.


d) Manje sastojine radi nepovoljnog položaja u sjekoredu.


e) Progale uz rubove šuma za tvorbu plašta u svrhu obrane
protiv vjetra.


i) Progalne i prozračne sječe, da se osigura razmjer smjese u
sastojinama, koje još nisu zrele za sječu.


g) Sastojine dvojbene zrelosti za sječu.


Površine sastojina navedenih pod a—f, smatraju se maksimalnom,
gornjom granicom etata za prvi decenij.


Etat izražen u drvnoj masi glavnog prihoda, prema kojem se
sastavlja specijalna sječna osnova, izračuna se kao «produkt poprečnog
sječivog prihoda i površine, koja odgovara godišnjoj sje