DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma treba da je etat površine za slijedeće razdoblje toliki, da uzmogne udovoljiti svim hitnim sječama (sa iznimkom sastojina dvojbene zrelosti) već za vrijeme prvog polurazdoblja; s druge strane valja zapriječiti negospodarsko gomilanje prestarih sastojina na većoj površini. Daljnje ograničenje površine sječa u slijedećih 20 godina, dolazi do izražaja u odredbi, da sječe ne smiju biti veće od ukupne površine zrelih sastojina, kao i onih, čiia je sječa potrebna radi sječnog reda i konačno takovih sastojina, koje će za to vrijeme olučiti svoju sječnu zrelost. U glavnom za pojedine slučajeve divergencije od normalnog razmjera dobnih razreda nema naročitih propisa. Ova instrukcija jednako kao i ona, po kojoj se uređuju šume kneza Schwarzenberga, s kojom ćemo se doskora upoznati, zahtijeva, da se razvija grafička predodžba o uplivu predloženih sječa na budući razmjer dobnih razreda; u tu se svrhu ustanovljuje i plošna starost (Flâchenalter) pojedinih dobnih razreda. Da se osigura nesmetano gospodarenje i da se upravniku dade neka sloboda kretanja, koja je apsolutno potrebna kod pretežno prirodnog pošumljivanja, ne uvrštuje se u sječnu osnovu samo površina, dovoljna za slijedećih 10 godina, nego ona čitave jedne periode. Time je upravniku osiguran slobodan izbor sječina prema stanju i napredovanju prirodnog pošumljenja, čime je učinjen znatan napredak prema t. zv. slobodnom gospodarenju. Kontrola o pridržanju etata površine, treba da se obavi nakon 10 godina, čime dobiva sječna osnova karakter drvosječnog predloga (Hiebsentwurf). Izbor sječina prepušta se upravniku, koji je obvezan, da se pridržava regulatora u pogledu drvne mase. Sastojine se privadaju do sječe slijedećim redom: a) Prezrele, prestarjele sastojine, kao i one, koje su u prijašnjem deceniju progaljene u svrhu prirodnog pošumljenja. b) Manji ostaci starih sastojina u pomladnim sječinama i manje množine zaostalih sjemenjača. c) Sastojine lošeg obrasta kao i one, koje ne odgovaraju stojbini. d) Manje sastojine radi nepovoljnog položaja u sjekoredu. e) Progale uz rubove šuma za tvorbu plašta u svrhu obrane protiv vjetra. i) Progalne i prozračne sječe, da se osigura razmjer smjese u sastojinama, koje još nisu zrele za sječu. g) Sastojine dvojbene zrelosti za sječu. Površine sastojina navedenih pod a—f, smatraju se maksimalnom, gornjom granicom etata za prvi decenij. Etat izražen u drvnoj masi glavnog prihoda, prema kojem se sastavlja specijalna sječna osnova, izračuna se kao «produkt poprečnog sječivog prihoda i površine, koja odgovara godišnjoj sje |