DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1924 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uređivanje državnih šuma sastojina. Pošto su međutim principi izloženi pod tačkama 1.—5. u oštroj protivnosti sa zahtjevima potrajnosti. to instrukcija određuje, da se više srezova (Reviere) spajaju u veće skupove, a u svrhu, da se abnormalnosti dobnih razreda na velikoj površini izjednače. Kod šuma, kojima je glavna svrha prihod, treba zahtjevima sastojinskog gospodarenja dati prednost pred onima potrajnosti. Ustanovljena visina prihoda, samo je kazal o za visinu etatai, a ne neka obvezatna odredba za njegovu veličinu. Predlog sastojina za sječu uglavnom se dakle sastavlja prema principima sastojinskog gospodarenja. Da se utvrdi, je li potrebno i dopustivo sve sastojine uvrštene u navedenih pet tačaka zaista i posjeći, treba taj još donekle neodređeni etat ograničiti i stegnuti u uže granice. Kao prvi regulator uzima se dosadanji etat, koji ujedno služi kao neko mjerilo za buduće sječe. Kao drugi regulator služi razmjer dobnih razreda; ovaj se prosuđuje na osnovu skrižaljke dobnih razreda, koja se sastavlja na temelju konkretnih površina. Na bonitet sastojina, koje se ne nalaze u pomladno m razred u (slabiji obrast). ne uzima se nikakav obzir. To nije ni potrebno, jer se sa sastojinama već odavna valjano i uredno gospodari, a naročita se pažnja posvećuje kulturama i proredama tako, da su stare sastojine većinom dobrog obrasta. Površine mješovitih sastojina, koje se unašaju u skrižaljke dobnih razreda, ujedno se razvrstavaju prema razmjeru smjese na pojedine vrste drveća. Konkretne površine pojedinih perioda sravnjuju se sa normalnima iste starosti. Kod približno normalih prilika uzima se kao granica etata, normalna površina jedne periode. Kod abnormalnih prilika određuje se kalkulativno gornja i doljnja granica etata površine, unutar kojih se kreće budući prihod šume izražen u površini. U tu svrhu pokušava se odrediti uporabno vrijeme, unutar kojega bi se mogle izjednačiti konkretne abnormalnosti. Nadalje se ispituje hitnost sječe pojedinih sastojina i mogućnost unovčenja. Kod toga se pokusno izračunava, koliku bi starost dosegle sastojine u jednom ili drugom slučaju, kakovo bi bilo njihovo stanje u doba sječe, mogu li je bez većih gubitaka dočekati i konačno, ne dolaze li do sječe, uslijed takovih dispozicija, prestarjele ili nezrele sastojine. Kad je tako kalkulativno utvrđen regulator etata po površini, tad se ispituje njegova dopustivost ra regulatorom mase. Taj se dobije multiplikacijom prvoea sa geometrijskim sredniim sječnim prihodom, pa se taj sravnjuje sa prijašnjim etatom. Na tom se temelju sastavlja specijalna sječna osnova, čemu se ujedno prema potrebi ispravlja prvobitni sječni predlog. Konačno, da se prosudi, kakav će upliv vršiti sječe predložene za slijedeće razdoblje na kasniji razvoj razmjera dobnih razreda, a naročito, može li se očekivati rastenje ili padanje prihoda, crtaju se grafikoni dobnih razreda i kalkulativno se prosuđuju prihodi za buduća razdoblja. Pokaže li se kod toga, da će se razmjer dobnih razreda u budućnosti popraviti, mogu se sadašnji etati ioš i pojačati, ako to nije spojeno sa gubicima prirasta. |